Europska mreža nacionanih institucija za ljudska prava organizirala je webinar o iskustvima tih tijela u praćenju usklađenosti s Konvencijom o pravima osoba s invaliditteom tijekom korištenja EU fondova. Webinar je pratio zamjenik pravobranitelja za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i savjetnica pravobranitelja Branka Meić Salie.  Cilj webinara bio je povećati znanje o ulozi koju nacionalna tijela za ljudska prava imaju u praćenju i doprinosu da korištenje sredstava iz fondova EU-a bude usklađeno s Konvencijom kao i razmijeniti iskustva među tijelima vezano uz praćenje usklađenosti.

Agencija za temeljna prava EU-a provela je istraživanje o ulozi nacionalnih tijela. Rezultate istraživanja na webinaru je predstavio Robert Jan Uhl. Iskustva iz prakse podijelile su predstavnice nacionalnih tijela iz Latvije, Cipra i Poljske.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i Povelja o temeljnim pravima EU-a su dio horizontalnih načela koja se trebaju primjenjivati u svim fazama korištenja sredstava iz fondova. Oni više nisu ex ante uvjeti već trebaju važiti u svim fazama provedbe. Nacionalna tijela za ljudska prava se u skladu sa svojim kapacitetima uključuju u sve faze od programiranja preko provedbe do evaluacije programa. Agencija za temeljna prava provela je istraživanje o ulozi nacionalnih tijela s ovlastima za ljudska prava u procjeni horizontalnih uvjeta i usklađenosti fondova EU s Poveljom EU i Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Istraživanje se temeljilo na stavovima i iskustvima sadašnjih i bivših dužnosnika EU-a, nacionalnih službenika koji rade na EU fondovima, kao i civilnog društva i akademske zajednice.

Budući da je Pravobranitelj za osobe s invaliditetom promatrač u Odboru za praćenje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, Odboru za praćenje Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali i  Odboru za praćenje provedbe Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., te da sudjelujemo u drugim aktivnostima vezanim uz programiranje i praćenje EU fondova, uključili smo se i u ovo istraživanje.  Projektom se željelo podržati razvoj kapaciteta nacionalnih aktera da ispune zahtjeve Uredbe o zajedničkim odredbama o EU fondovima (EU 2021/1060) putem pristupa koji se temelji na pravima. Projekt je ispitatao aspekte temeljnih prava u ciklusu financiranja, usredotočujući se na ulogu neovisnih tijela s ovlastima za ljudska prava/jednakost kako bi se radilo na razvoju aktivnosti izgradnje kapaciteta za takva tijela. Istraživanjem su se također prikupile relevantne informacije kako bi se Europskoj komisiji pružili inputi o provedbi „omogućavajućih uvjeta” u vezi s Poveljom EU o temeljnim pravima kako je navedeno u Uredbi o zajedničkim odredbama. Rezultati ovog istraživanja bit će objavljeni kao nacionalne studije članica FRANET mreže, kao komparativna analiza i u obliku kompilacije obećavajućih praksi praćenja temeljnih prava u korištenju fondova EU.

Jedan od zaključaka je bio da pravobraniteljske institucije nemaju kapaciteta biti uključeni u sve faze EU fondova od programiranja, implementacije, praćenja i evaluacije te da bi ih se trebalo dodatno kapacitirati za te uloge. Ukoliko horizontalni omogućavajući uvjeti nisu ispunjeni, Komisija neće isplatiti sredstva. Sredstva unutar kohezijskog fonda čine jednu trećinu proračuna EU-a. Navodi o neodgovarajućem trošenju sredstava koja su protivna Povelji o temeljnim pravima u području prava osoba s invaliditetom odnose se na korištenje sredstava za gradnju ili obnavljanje ustanova za smještaj i neosiguravanje pristupačnosti. Iako nacionalna tijela za ljudska prava sudjeluju u radu odbora za praćenje, to sudjelovanje nije smisleno zbog tehničke prirode rada u odborima. Jedan od zaključaka je da je mehanizam za pritužbe nedovoljno neovisan i nema znanja o temeljnim pravima, a odgovori Komisije ovise o stajalištu o pojedinim pitanjima. NTLJP bi mogla savjetovati države članice o uvrštavanju temeljnih prava u kriterije za izbor projekata koji će se financirati iz fondova.

Predstavnica ombudsmana Latvije prezentirala je slučaj u kojem studentski dom izgrađen sredstvima fondova EU-a nije imao pristupačne više katove. Na tu nepravilnost upozorili su Europsku komisiju, Europskog ombudsmana i povjerenicu za ravnopravnost, ali nisu dobili zadovoljavajuće odgovore.

Predstavnica poljskog ombudsmana govorila je o korištenju sredstava suprotno temeljnim pravima i Konvenciji u Poljskoj gdje se u krugu ustanova planira gradnja stambenih jedinica, kao i financira gradnja posebnih škola. Upozorila je i na diskriminaciju osoba s invaliditetom kojima nisu dostupni svi sadržaji zabavnih parkova čija je izgradnja financirana sredsvima iz EU fondova.