Povodom 30 godina institucije pučkog pravobranitelja održana je 30. studenog konferencija Zaštita ljudskih prava i vladavina prava

Povodom 30 godina institucije pučkog pravobranitelja održana je 30. studenog konferencija Zaštita ljudskih prava i vladavina prava

30. studenoga 2022.Kategorije: Novosti

Povodom 30 godina institucije pučkog pravobranitelja održana je 30. studenog konferencija Zaštita ljudskih prava i vladavina prava

Okupljenima su se obratili potpredsjednik Hrvatskog sabora i izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Furio Radin i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici institucija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i drugi. Rasprava je bila usmjerena na izazove u zaštiti ljudskih prava i vladavine prava u Hrvatskoj, odnosno doprinosu koji ljudska prava mogu dati u odgovoru na izazove s kojima se suočava naše društvo.
Nakon pozdravnih govorima visokih dužnosnika, uslijedio je panel na kojem su stranke pučkog pravobranitelja govorile o svojim iskustvima u ostvarivanju ljudskih prava kao pripadnici manjinskih zajednica, starijih osobe, azilanata, predstavnici zajednica ugroženih potresom i ugrožavanjem okoliša. U trećem panelu stručnjaci različitih profila govorili su o budućnosti ljudskih prava i vladavine prava u RH. Prikazan je i video s porukama visokih europskih dužnosnika te europskih i međunarodnih suradnika institucije iz područja ljudskih prava.
Na konferenciji su sudjelovale i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, zamjenici Darijo Jurišić i Mira Pekeč Knežević i savjetnica Branka Meić Salie.

Govoreći o budućnosti ljudskih prava sudac Ustavnog suda Goran Selanec ocijenio je kako ona nije svjetla već je neizvjesna, a sve više se nameće tema vladavine prava zbog koje su ombudsmanske institucije prvotno i osnovane kako bi bile korektiv vlasti. U današnje vrijeme ponovno se aktualiziraju teme kao što je ona o nepristranosti sudstva koja je preduvjet za funkcioniranje ljudskih prava. Sve su aktualnija i prava nove generacije kao što je zaštita okoliša, a budući da su preduvjeti za osiguravanje ljudskih prava ugroženi vraćamo se na ona osnovna prava.

S time se složila i nekadašnja sutkinja Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković koja je naglasila da se ne može govoriti o zaštiti ljudskih prava bez da se govori o vladavini prava. Osvrnula se i na nedostatnost obrazovanja za ljudska prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Klimatske promjene i novi populistički režimi samo su neki od izazova koji dovode do urušavanja već dosegnutih standarda u zaštiti ljudskih prava. U tijeku je stvaranje novog svjetskog poretka, postaje očito da neoliberalizam ne može adekvatno odgovoriti na pitanja današnjice i kao njegova posljedica javlja se neofašizam i negativan stav prema međunarodnim institucijama. Napredak znanosti i tehnologije nosi čitav niz problema. Internet ugrožava privatnost, čini kontrolu stanovništva lakšom nego ikad prije, pogoduje širenju dezinformacija i destabilizaciji. Umjetna inteligencija i napredak u medicini postavljaju nove izazove. Istovremeno održivi razvoj nije moguć uz stalni porast BDP-a. 60 država je danas u aktivnom sukobu. Uz koncentraciju bogatstva u rukama malog broja pojedinaca, suvremena država više ne može pružati usluge koje bi štitile ljudska prava i dignitet. Tradicionalni sustavi podrške obitelji su nestali, a da nisu na odgovarajući način zamijenjeni sustavima koje osigurava država, sustavi nemaju ljudsko lice i nisu učinkoviti. Kulturološke razlike stoje na putu univerzalnosti ljudskih prava.

Temeljna pitanja u okviru ljudskih prava bit će raspodjela resursa i zadovoljavanje temeljnih potreba uslijed nedostatka hrane i zagađenosti zraka. Naglasak će se prebaciti na potrebu preživljavanja i sigurnost. Sud sve više štiti države u odnosu na pojedince. Potrebno je jačanje solidarnosti o čemu se zaboravilo u naletu naglašavanja individualnih prava. Potrebno je pomoći onima u zajednici koji su u potrebi. Moralna dužnost je zaboravljena. Izazovi novog vremena ponovno će istaknuti zajednicu, a ne individualnost i autonomiju. Solidarnost i prava koegzistiraju. Ako čovjek podržava samo svoja prava radi sebe, a ne ispunjava nikakvu moralnu dužnost, dolazi do urušavanja zajednica. Solidarnost je temeljna moralna i politička vrijednost neophodna za ostvarivanje ljudskih prava.
Đurđica Klancir naglasila je kako u Zakonu o medijima ne postoje sankcije za nepružanje informacija. Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava kritički se osvrnuo na nacionalni plan za razvoj civilnog društva u kojem nema mjere koja se financira iz proračuna već je za sve predviđeno financiranje iz fondova EU. Smatra da treba donijeti Zakon o javnoj participaciji. Istaknuo je da je Pučki pravobranitelj institucija koju nije strah pristupiti civilnom društvu i pitati ga za mišljenje o svom radu. Ljudi koji tamo rade imaju osjećaj poniznosti, da su tu da služe ljudima. Za poznavanje značenja ljudskih prava nije bitno samo kognitivno poznavanje nego razumijevanje kako svatko od nas u ovom društvu može živjeti s ljudskim dostojanstvom.

Podijelite ovu objavu s drugima:

Najnovije Objave