Posjet kontejnerskom naselju u Petrinji: Mi smo ovdje već svi osobe s invaliditetom

22. rujna je u Petrinji održan regionalni sajam kulture razvojne suradnje pod sloganom Zajedno za održivo sutra. Sajam su partnerski organizirali Zaklada SOLIDARNA, Srpsko narodno vijeće, udruga Iks, Regionalna Zaklada ZAMAH i ACT Grupa te suradničke organizacije i institucije. Sajam je održan pod pokroviteljstvom Grada Petrinje i Turističke zajednice Grada Petrinje, uz inicijalnu financijsku potporu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Fonda 5.5 i partnera.
Ovaj inovativni regionalni razvojni sajam održan je Europski dan održivih zajednica, 22. rujna, koji je utemeljen prije točno pet godina na razini Europske Unije. Svrha sajma je umrežavanje, informiranje te edukacija lokalnih proizvođača i zajednica za održivi razvoj. Posebni fokus stavljen je na one poslovne i društvene aktivnosti i programe koji doprinose revitalizaciji i održivosti lokalnih zajednica potresom i razvojnim teškoćama pogođene Sisačko-moslavačke županije.
Na sajmu su sudjelovali svi pravobraniteljski uredi, a Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom predstavljala je savjetnica pravobraniteljice Branka Meić Salie.

Savjetnica pravobraniteljice je uz druženje s predstavnicima udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije i udruge osoba s intelektualnim teškoćama Anđeoska srčeka iz Letovanića obišla prostor Male kuće u Petrinji u koju su nakon potresa smještene prostorije za provođenje programa rane intervencije: terapije senzorne integracije, radne terapije, programi male škole, individualne i grupne psihosocijalne podrške, igraonice, proslave rođendana i sportske igraonice. Posjetila je i kontejnersko naselje u kojem i gotovo dvije godine nakon potresa živi oko 150 osoba koje su u potresu ostale bez svojih domova. Kako je jedan od stanovnika slikovito opisao kazavši da su nakon tolikog vremena svi oni tamo osobe s invaliditetom referirajući se na teško psihičko stanje ljudi koji tamo žive i koji su izgubili nadu da će se za njih pronaći adekvatno stambeno rješenje. Radi se uglavnom o starijim osobama. U naselju im je organiziran topli obrok jednom dnevno, zadovoljni su hlađenjem i grijanjem. Prema informacijama koje smo dobili u naselju nema mlađih osoba s invaliditetom, ali je određen broj smanjene pokretljivosti i narušena zdravlja uslijed dobi.

Upravitelj Zaklade ZAMAH Drago Vručinić istaknuo je da više od 70 % stanovništva SMŽ čine osobe starije od 50 godina. Nakon rata Županija je imala 240 000 stanovnika da bi danas taj broj bio 140 000. Više govornika se složilo da je ključni problem manjak ljudskih resursa kako na poslovima obnove tako i općenito za revitalizaciju i regeneraciju zajednice na svim razinama. Problem u obnovi su i nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi i nepostojanje dokumentacije koja je potrebna za odobravanje projekata obnove. Osobe s invaliditetom su u najvećem riziku i ne mogu ostvariti usluge koje su mogli ostvariti prije potresa, a i tada im je bilo otežano. Direktorica Europske banke za obnovu i razvoj istaknula je kako je očito da obnove nema. Puno je novaca dostupno, ali se rezultati ne vide. Civilno društvo je učinilo daleko više od institucija. Zaključak je da je potrebno raditi na ljudskim resursima. Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike najavila je nastavak projekta Zaželi kroz koji se osigurava podrška za starije i nemoćne osobe u ruralnim krajevima. U ovom programskom razdoblju za taj program osigurano je 130 milijuna kuna. Županije će biti obavezne izraditi socijalni plan u kojem će trebati prikazati realne potrebe za socijalnim uslugama. 30 milijuna eura osigurano je u ESF-u za širenje usluga u zajednici, a taj se program nalazi u fazi planiranja. Najavila je i donošenje Zakona o osobnoj asistenciji. Zamjenica pučke pravobraniteljice posebno je naglasila situaciju osoba u kontejnerskom naselju i nadležnima preporučila da način na koji komuniciraju treba biti jasniji i prilagođen krajnjim korisnicima koji se slabo služe internetom i nije im dostupan javni prijevoz pa im je samim time i otežan pristup informacijama. Preporuka je i da im se odobri besplatna pravna pomoć. U odnosu na mjere vezane uz otpis potraživanja za energente istaknuti je kako paket mjera nije targetirao posebna područja nego posebne kategorije stanovništva kao što su starije osobe. Međutim upitno je hoće li jednokratna pomoć moći ublažiti posljedice inflacije koja je svakodnevna.