Panel – Nevidljive pobjednice: Paraolimpijke i borba za ravnopravnost
Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO) u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu organizirao je 14. ožujka panel – Nevidljive pobjednice Paraolimpijke i borba za ravnopravnost. Panelom, na kojem su govorili naši paraolimpijci Anđela Mužinić Vincetić i Ivan Katanušić, trenerica Mirela Šikoronja Ivančin i sociologinja sporta Sunčica Bartoluci, željelo se osvijestiti o važnosti jednakih prilika za sve sportašice, potaknuti raspravu o promjeni društvene percepcije i naglasiti koliko je važno sustavno podržavati parasport i parasportašice kao ravnopravne sudionice sportskog i društvenog života.
“Važno je stalno vraćati u središte rasprava pitanje inkluzije osoba s invaliditetom, na njihovu ulogu i mjesto u društvu, ali nadahnuti i ohrabriti buduće parasportaše, posebno djevojčice i mlade djevojke,” rekao je francuski veleposlanik u Hrvatskoj NJ. E. Fabien Fieschi.
“Kada je riječ o paraolimpijskim igrama, hrvatski paraolimpijci su do sada osvojili 32 medalje na ljetnim i zimskim igrama, od toga 11 paraolimpijke, a zanimljivo je kako su od sedam zlatnih medalja pet osvojile upravo naše paraolimpijke. Sport nas je naučio da snaga nije samo u mišićima, već također i u našim srcima što pokazuje da invaliditet nije prepreka” riječi su naše paraolimpijke Ane Sršen, predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova i dopredsjednice HPO-a.
Predsjednik HPO-a Ratko Kovačić istaknuo kako danas Hrvatski paraolimpijski odbor provodi veliki projekt Europskog socijalnog fonda s ciljem uključivanja što većeg broja osoba s invaliditetom u sport.
Od svega onog što se treba i mora popraviti istaknuta je loša sportska infrastruktura i njezina pristupačnost, slaba medijska popraćenost parasporta, ali još uvijek i prisustvo predrasuda koji prate naše parasportašice i parasportaše unatoč svim uspjesima i ostvarenim vrhunskim rezultatima.
Okupljenima se obratio i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić koji je istaknuo kako nedostatak svakog dizala, rampe ili platforme znači i nemogućnost dolaska i uopće ulaska našim parasportašima na sportske terene, borilišta i plivališta. Promišljajući o važnosti jednakih prava trebamo imati u vidu i podatak kako u Hrvatskoj danas živi više od 295.000 djevojčica, djevojka i žena s invaliditetom za koje je izuzetno važno da mogu vidjeti ne samo medalje naših parasportašica nego i put koji ih je do svega toga doveo. Nije dovoljno u tom smislu medijski prenositi samo finala velikih natjecanja.
U Izvješćima o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koja su zapravo pregled ostvarivanja prava osoba s invaliditetom u nekoj godini, kontinuirano u poglavlju Sudjelovanje u kulturi, rekreaciji, razonodi i sportu, pratimo parasport, svjesni njegove važnosti i mogućnosti iznimno pozitivnog utjecaja na veliki broj broj osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. U posljednjem objavljenom Izvješću za 2023. godinu istaknuli smo: “Važnost sporta za osobe s invaliditetom ogleda se prije svega u iznimno pozitivnim učincima koje sport i rekreacija imaju na poboljšanje kvalitete života. Naime, kroz sport se otkrivaju, aktiviraju i razvijaju talenti svake osobe, a osim pozitivnog utjecaja na tjelesno stanje i fizičko zdravlje (npr. stjecanje i održavanje kondicije, razvoj motoričkih sposobnosti i rehabilitacijski učinci), sportske aktivnosti pozitivno utječu i na psihosocijalni razvoj djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom (npr. stjecanje i jačanje samopouzdanja, socijalizacija, pobuđivanje emocija, stjecanje različitih vještina i dr.). Također, bavljenje sportom podrazumijeva kontinuirani rad i ulaganje vlastitog vremena, truda i energije, ali i ostvarivanje određenih rezultata na temelju vlastitog rada i stečenih vještina. Sve navedeno, uz vrednovanje uloženog truda, rada i ostvarenih rezultata od strane okoline, uvelike doprinosi socijalizaciji, te se zbog toga na sport može i treba gledati kao na jedan od kvalitetnijih načina uključivanja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u svakodnevne životne aktivnosti i osiguranja njihova ravnopravnog položaja u društvu.”
Slijedom navedenog, uputili smo i sljedeće preporuke:
“1. Preporučujemo svima koji kroz svoje programe sufinanciraju projekte i programe u sportu, da dodatnim bodovanjem motiviraju prijavitelje na osmišljavanje i provođenje aktivnosti kojima će se omogućiti intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u sportske i rekreativne aktivnosti.
2. Kroz svakodnevnu komunikaciju s udrugama i sportskim klubovima te roditeljima djece s teškoćama u razvoju, upoznati smo s pozitivnim utjecajem inkluzivnih programa i projekata kojima se osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju uključuju u rekreativne i sportske aktivnosti zajedno s djecom i osobama bez invaliditeta. Takvi oblici inkluzivnog rada pozitivno utječu na socijalizaciju i uključivanje, djeca motiviraju jedni druge, a ujedno se podiže razina svijesti djece koja na taj način uče o različitostima kao o bogatstvu. Također, takvim programima omogućuje se uključivanje DTUR i OSI u rekreativne i sportske aktivnosti i u onim krajevima u kojima nema udruga i klubova koji okupljaju
isključivo DTUR ili OSI. Stoga, donositeljima odluka na nacionalnoj, područnoj i lokalnoj razini preporučujemo osmišljavanje takvih programa, ali i pružanje podrške i osiguranje benefita klubovima, udrugama i drugim organizacijama koje takve programe provode ili planiraju provoditi. Podrška može podrazumijevati pokrivanje troška naknade za rad stručnog kadra osposobljenog za rad s DTUR i OSI, poticanje i omogućavanje edukacije i usavršavanja stručnog kadra, osiguranje potrebnih termina u sportskim objektima, ali i druge oblike podrške za koje se pojavi potreba.
3. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju veliku ulogu u stvaranju preduvjeta za uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti, kako kroz provođenje u prve dvije točke preporučenih radnji, tako i kroz osiguranje pristupačnosti i mobilnosti za sve građane na svom području. Naime, nepristupačnost sportskih objekata te nedostupnost prilagođenog prijevoza za OSI predstavljaju prepreku uključivanja OSI u sva područja života, pa tako i u sport. Stoga, općinama, gradovima, županijama i pravnim osobama u njihovu vlasništvu, preporučujemo intenzivnije korištenje mjera i sredstava koja su na raspolaganju (npr. natječaji Ministarstva turizma i sporta, EU fondovi, natječaj Ministarstva hrvatskih branitelja i dr.) za izgradnju, građevinske zahvate i opremanja sportskih građevina, nabavku prilagođenih vozila i potrebnih pomagala i rekvizita, sve kako bi se uklonile prepreke zbog kojih osobe s invaliditetom ne mogu pristupiti i koristiti dvorane, igrališta, bazene i dr. sportske sadržaje.
4. Uzimajući u obzir važnost korištenja sredstava koje su na raspolaganju za prethodno navedene svrhe, preporučujemo intenzivnije promoviranje svih poticajnih mjera (natječaja, programa, javnih poziva) koje će u predstojećem razdoblju osigurati Ministarstvo turizma i sporta, kao i poticanje prihvatljivih prijavitelja na korištenje istih te pružanje podrške u provedbi istih.
5. Provedeno i ovdje opisano anketno istraživanje potvrđuje kako još uvijek postoje brojne predrasude i stereotipi zbog kojih djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u sportske i rekreativne aktivnosti. Stoga, iznimno je važno osmišljavati i provoditi aktivnosti kojima će se svim dionicima u sportu, ali i općenito cijelom društvu, podizati razina svijesti o važnosti i
brojnim benefitima uključivanja DTUR i OSI u sportske i rekreativne aktivnosti. Primjećujemo kako su roditelji djece s teškoćama u razvoju sve svjesniji činjenice da sport pozitivno utječe na psihofizički razvoj djece, za njihov osobni razvoj, samoostvarenje i uključivanje u društvo, ali problem i prepreku predstavljaju još uvijek iznimno raširene predrasude okoline te nestručnost kadra u sportskim klubovima i obrazovnim ustanovama. Stoga, preporučujemo provođenje edukacija sportskih, ali i obrazovnih djelatnika, usmjerenih na senzibilizaciju i stručno osposobljavanje, koje će doprinijeti da se DTUR osigura mogućnost bavljenja sportskim aktivnostima od najranije životne dobi, kako kroz sustav odgoja i obrazovanja, tako i kroz klupske aktivnosti u kojima će sudjelovati u svoje slobodno vrijeme.”
2. Kroz svakodnevnu komunikaciju s udrugama i sportskim klubovima te roditeljima djece s teškoćama u razvoju, upoznati smo s pozitivnim utjecajem inkluzivnih programa i projekata kojima se osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju uključuju u rekreativne i sportske aktivnosti zajedno s djecom i osobama bez invaliditeta. Takvi oblici inkluzivnog rada pozitivno utječu na socijalizaciju i uključivanje, djeca motiviraju jedni druge, a ujedno se podiže razina svijesti djece koja na taj način uče o različitostima kao o bogatstvu. Također, takvim programima omogućuje se uključivanje DTUR i OSI u rekreativne i sportske aktivnosti i u onim krajevima u kojima nema udruga i klubova koji okupljaju
isključivo DTUR ili OSI. Stoga, donositeljima odluka na nacionalnoj, područnoj i lokalnoj razini preporučujemo osmišljavanje takvih programa, ali i pružanje podrške i osiguranje benefita klubovima, udrugama i drugim organizacijama koje takve programe provode ili planiraju provoditi. Podrška može podrazumijevati pokrivanje troška naknade za rad stručnog kadra osposobljenog za rad s DTUR i OSI, poticanje i omogućavanje edukacije i usavršavanja stručnog kadra, osiguranje potrebnih termina u sportskim objektima, ali i druge oblike podrške za koje se pojavi potreba.
3. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju veliku ulogu u stvaranju preduvjeta za uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti, kako kroz provođenje u prve dvije točke preporučenih radnji, tako i kroz osiguranje pristupačnosti i mobilnosti za sve građane na svom području. Naime, nepristupačnost sportskih objekata te nedostupnost prilagođenog prijevoza za OSI predstavljaju prepreku uključivanja OSI u sva područja života, pa tako i u sport. Stoga, općinama, gradovima, županijama i pravnim osobama u njihovu vlasništvu, preporučujemo intenzivnije korištenje mjera i sredstava koja su na raspolaganju (npr. natječaji Ministarstva turizma i sporta, EU fondovi, natječaj Ministarstva hrvatskih branitelja i dr.) za izgradnju, građevinske zahvate i opremanja sportskih građevina, nabavku prilagođenih vozila i potrebnih pomagala i rekvizita, sve kako bi se uklonile prepreke zbog kojih osobe s invaliditetom ne mogu pristupiti i koristiti dvorane, igrališta, bazene i dr. sportske sadržaje.
4. Uzimajući u obzir važnost korištenja sredstava koje su na raspolaganju za prethodno navedene svrhe, preporučujemo intenzivnije promoviranje svih poticajnih mjera (natječaja, programa, javnih poziva) koje će u predstojećem razdoblju osigurati Ministarstvo turizma i sporta, kao i poticanje prihvatljivih prijavitelja na korištenje istih te pružanje podrške u provedbi istih.
5. Provedeno i ovdje opisano anketno istraživanje potvrđuje kako još uvijek postoje brojne predrasude i stereotipi zbog kojih djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u sportske i rekreativne aktivnosti. Stoga, iznimno je važno osmišljavati i provoditi aktivnosti kojima će se svim dionicima u sportu, ali i općenito cijelom društvu, podizati razina svijesti o važnosti i
brojnim benefitima uključivanja DTUR i OSI u sportske i rekreativne aktivnosti. Primjećujemo kako su roditelji djece s teškoćama u razvoju sve svjesniji činjenice da sport pozitivno utječe na psihofizički razvoj djece, za njihov osobni razvoj, samoostvarenje i uključivanje u društvo, ali problem i prepreku predstavljaju još uvijek iznimno raširene predrasude okoline te nestručnost kadra u sportskim klubovima i obrazovnim ustanovama. Stoga, preporučujemo provođenje edukacija sportskih, ali i obrazovnih djelatnika, usmjerenih na senzibilizaciju i stručno osposobljavanje, koje će doprinijeti da se DTUR osigura mogućnost bavljenja sportskim aktivnostima od najranije životne dobi, kako kroz sustav odgoja i obrazovanja, tako i kroz klupske aktivnosti u kojima će sudjelovati u svoje slobodno vrijeme.”