Osnaživanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima – prva građana EU u sljedećem desetljeću

Osnaživanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima – prva građana EU u sljedećem desetljeću

7. prosinca 2020.Kategorije: Novosti

Osnaživanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima – prva građana EU u sljedećem desetljeću

Povodom 10. godina od stupanja na snagu Povelje EU-a o temeljnim pravima održana je online konferencija na kojoj su govorili Vera Jurova, potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost, direktor Agencije za temeljna prava Michael O’Flaherty, predsjednik Suda Europske unije i ministrica pravosuđa Portugala koji će predsjedati EU-om u sljedećem šestomjesečnom razdoblju. Povelja je jedna vrsta ustava EU-a i pravno obvezujući dokument koji se još uvijek nedovoljno koristi u borbi za temeljna prava građana EU-a. Kako bi se to promijenilo, Europska komisija je donijela strategiju s mjerama za njezino osnaživanje među kojima su edukacije za dionike posebice one u sudstvu, ali i podizanje razine svijesti na svim razinama. Vezano uz utjecaj pandemije na ljudska prava istaknuto je kako je ona produbila nejednakosti. Naglašeno je da se ljudska prava u takvim stanjima hitnosti mogu ograničiti, ali treba uvijek imati na umu načela nužnosti, proporcionalnosti i izbjegavanje diskriminacije.
Vera Jurova, povjerenica za vrijednosti i transparenentnost i potpredsjednica Europske komisije istaknula je kako je prije 20 godina usvajanjem Povelje napravljen pomak od Unije kao gospodarske zajednice prema zajednici utemeljenoj na ljudskimpravima. Povelja je pravno obvezujući dokument,a za njezinu provedbu nadležan je Sud EU-a u Luxemburgu. Covid je produbio nejednakost, a osjećaj nejdnakosti je plodno tlo za ekstremizam i populizam. Digitalna transformacija ujedno donosi nove izazove. Svi projekti koji se finnaciraju iz europskih fondova moraju biti u skladu s Poveljom. Uz edukacije za suce, ono što je bitno za provođenje Povelje je upoznavanje građana s njihovim pravima. Od velike važnosti su i tijela za ravnopravnost, ombudsmani iostale nacionalne institucije za ljudska prava.
Michael O’Flaherty, direktor Agencije FRA naglasio je da je Povelja pravni instrument koji se nedovoljno koristi. Dionici su nedovoljno upoznati s njom ona se nedovoljno se primjenjuje. Ono što otežava primjenu je složenost vezana uz nadležnosti: Povelja se primjenjuje samo na ono što je kompetencija EU-a u nacionalnom zakonodavstvu. Ujedno postoje dvije kategorije prava: načela i prava, a svaka od njih proizvodi različite pravne posljedice što otežava primjenu. Fokus je na razini država članica. Stoga je Europska komisija donijela strategiju za prevladavanje ovih izazova. Povelja obuhvaća sva ljudska prava, može imati izravni utjecaj i koristiti se na sudu kad je neko pitanje obuhvaćeno nadležnošću EU-a.
Predsjednik suda EU-a govorio je o doprinosu Povelja zakonodavstvu EU-a. I on se složio da je potrebno podizati razinu svijesti svih dionika o važnosti Povelje. Od 800 predmeta na Sudu, 135 je zahtijevalo tumačeje odredbi Povelje tako da su temeljna prava dobila veću vidljivost. Povelja sadrži prava koja su reevantna za sve građane kao što su pravo na dobro upravljanje i pravo na slobodu kretanja.
Ministrica pravosuđa Portugala spomenula je kako je sadržaj povelje već obuhvaćen u nacionalnim ustavima. Sličan je bio i komentar jednog suca koji je rekaoda je da je Povelja nejasna i teško primjenjiva. Panelisti su na to odgovorili da je ona komplementarni alat koji se uvijek koristi s drugim instrumentima u kojima su neka prava pobliže definirana. Povelja je primjenjiva kad god se primjenjuje pravo EU-a. Suci imaju mogućnost upućivanja na preliminirano presuđivanje suda EU-a kako bi on dao tumačenje prava EU-a u pojedinom slučaju. Kako bi se unaprijedila primjena Povelje, odvjetnici trebaju edukaciju je li neko pitanje dio zajedničke EU nadležnosti da bi se mogli pozvati na Povelju.
Govoreći o mehanizmima koje Europska komisija ima na raspolaganju kad neka članica krši odredbe Temeljne povelje, spominjala se procedura infringementa, ali i obustava isplate sredstava iz europskog fonda. Pri tome postoji opasnost da kondicionalnost (uvjetovanje) neće kazniti vlast koja krši odredbe Povelje već indirektno ranjivu skupinu kojoj su sredstva onda uskraćena tako bude kažnjena neodobravanjem sredstava za projekte koji unaprjeđuju položaj te skupine.
Panelisti su istaknuli uvjerenje da će u sljedećem desetogodišnjem razdoblju Povelja imati značajan utjecaj na naše živote kako je to bilo s Konvencijom o ljudskim pravima Vijeća Europe 30 godina nakon njezine primjene.
Kako bi to uistinu bilo tako Agencija EU-a za temeljna prava ulaže velike napore kroz edukacije i podizanje razine svijesti. Izradili su online trening za suce i druge dionike, a oformili su i bazu podataka sa svim bitnim informacijama koje se tiču Povelje. harterpedia sadrži informacije o Povelji i njezinim odredbama kao i bazu podataka sa sudskim slučajevima s EU suda, Suda za ljudska prava i nacionalnih sudova sa sažetkom na engleskom. Od odjela za publikacije mogu se besplatno naručiti publikacije vezane uz primjenu Povelje.

Podijelite ovu objavu s drugima: