Online kava za ljudska prava: Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj

U organizaciji Pučke pravobraniteljice je 6. studenog 2020. preko aplikacije Zoom održana rasprava o utjecaju epidemije koronavirusa na mlade u Hrvatskoj. U diskusiju se uključila i zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, a raspravu su pratili mladi s invaliditetom i savjetnica pravobraniteljice.
Kako je istaknuto u pozivu, epidemija koronavirusa utjecala je na čitavo društvo, a kao i tijekom ekonomske krize iz 2008., među najpogođenijima su mladi: suočeni su s gubitkom posla i naglim prekidom formalnog i neformalnog obrazovanja, stažiranja, pripravništva i naukovanja. Dodatno, mjere prevencije širenja epidemije uvelike su ograničile socijalne aktivnosti, što također utječe na njihova ljudska prava, uključujući i mentalno zdravlje. Pri tome, posebno su ranjivi mladi s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, posebno Romi, migranti, beskućnici ili LGBTI osobe, koji su i u većem riziku od socijalne isključenosti.
Stoga je namjera organizatora bila da ususret Međunarodnom danu tolerancije koji se obilježava 16. studenog, okupe mlade, predstavnike njihovih udruga, akademske zajednice i nadležnih tijela, kako bi potaknuli razmjenu iskustava o izazovima s kojima se susreću, kao i prijedloga za njihovo uspješno rješavanje. Upravo zato što im je pristup pravima često otežan, važno je da ih mladi poznaju kako bi i sami mogli zagovarati rješenja protiv diskriminacije, nasilja, rasizma, govora mržnje, klimatskih promjena i drugih problema, kojima i globalno svjedočimo.
Pučka pravobraniteljica u uvodnom je obraćanju istaknula da obrazovni sustav nije usklađen s potrebama tržišta rada, prisutan je nepotizam, posebice u državnoj službi. Nezaposlenost mladih je porasla tijekom epidemije, a mladi rade poslove s niskim plaćama, imaju nesiguran radni status. Suočeni su i s nizom predrasuda: da nemaju iskustva, da su premladi, posebice ako su ujedno i pripadnici drugih skupina.
Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade istaknula je da je samo stvaranje ureda dokaz da su mladi u društvu prepoznati kao prioritet. Mladima smeta stigmatizacija da su nositelji zaraze i da svojim načinom života ugrožavaju ostale. Pokrenuli su razgovore s ministarstvom obrazovanja i prepoznali problem stanovanja. Prepoznata je važnost civilnog društva koji okupljaju mlade i rade za njih, kao i potreba za osnaživanjem mladih da se uključe u aktivno zalaganje za prava. Treba ih uključiti u rad stožera.
Iz Romske organizacija mladih Hrvatske govorila je Rosa Oršuš. Iako je zbog loših uvjeta u romskom naselju imala teškoća sa završavanjem osnovne škole, upisala je studij. Ukazala je na nisku razinu očekivanja i velike predrasude i diskriminaciju od strane većinskog stanovništva, ali i romske zajednice. Upozorila je na višestruku diskriminaciju žena iz romske zajednice. Sve se trpa u isti koš. Epidemija je dodatno otežala mogućnost zapošljavanja.

Volonter Zagreb pridea tijekom obrazovanja nije nailazio na razumijevanje ni podršku. Ni sa kime nije mogao popričati o tome kako se osjeća i kroz što prolazi.
Kaja Pavlinić iz Mreže mladih Hrvatska, govorila je o problemima mladih u praksi: pristupu tržištu rada i radničkim prava studenata, poteškoćama s mentalnim zdravljem te kako pružiti podršku mladima. Mreža svjedoči diskriminaciji mladih na tržištu rada, tijekom epidemije stanje se dodatno pogoršalo. Poslodavci vide mlade kao rizik za poslovanje, nerealni su kriteriji za zapošljavanje, traži se iskustvo. Poslodavci ne vide vrijednost ulaganja u radnike i mentoriranja. Osobe s problemima mentalnog zdravlja se stigmatizira, depresiju se smatra razmaženošću dok zapravo mladima nije nikad bilo teže. Ima sve više slučajeva mladih koji počine suicid. Potrebna je podrška zajednice. Mladi žele dobro živjeti, a politika im nije važna. Nekad su prisiljeni otići izvan zemlje. Potrebno se boriti protiv korupcije.
Gordana Kuterovac Jagodić s Filozofskog fakulteta naglasila je rezultate istraživanja prema kojima je mentalno zdravlje mladih lošije od mentalnog zdravlja odraslih. Uzrok tome je vjerojatno pritisak za uspjehom uz sve razvojne zadaće koje imaju. Očekuje se da su volontirali, radili i da budu osposobljeni, a ne omogućuje im se stjecanje praktičnih kompetencija. Potrebno je nuditi dostupnu psihološku podršku. Malo je psihologa. Najbolji rezultati se postižu u međugeneracijskim timovima.
Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja govorila je o istraživanjima koja provode na Institutu i nastoje ih vezati uz prijedlog strategija rješavanja problema. Mladi imaju vrlo zamagljenu percepciju jer su na društvenim mrežama okruženi samo svojim istomišljenicima (eko komore). Velika je opasnost od radikalizacije. Život online je nešto što je karakteristično za novu generaciju mladih. Epistemički baloni – ne može se prepoznati pouzdan izvor informacija od nepouzdanog. Raste podrška ekstremističkim stavovima kod mladih, različitost više nije općeprihvaćena vrijednost.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter istaknula je 6 preporuka za poboljšanje položaja mladih tijekom epidemije: potrebno je uključivati mlade u promišljanje o mladima, čuti glas različitih mladi, graditi politike temeljem istraživanja, uvesti obrazovanje o različitosti i toleranciji, izbacivanje mrzilačkih sadržaja, suzbijanje diskriminacije, jasnim porukama s najviših mjesta vlasti. Kako se nosimo s ovom krizom utječe na budućnost svih nas.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom naglasila je kako invaliditet dodatno otežava sve probleme koji su navedeni posebno na tržištu rada. Javni poslodavci krše pravo na prednost pri zapošljavanju.