Okrugli stol “Vladavina prava u Hrvatskoj – izazovi i preporuke u području pravosuđa i drugim institucionalnim područjima iz perspektive ljudskih prava”

Kuća ljudskih prava Zagreb organizirala je 1. prosinca 2021. godine online okrugli stol “Vladavina prava u Hrvatskoj – izazovi i preporuke u području pravosuđa i drugim institucionalnim područjima iz perspektive ljudskih prava”.

Cilj okruglog stola bio je potaknuti javnu raspravu o izazovima vezanim za vladavinu prava u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na izazove za poštivanje vladavine prava u pravosuđu i drugim institucionalnim područjima vezanim uz “checks and balances” iz perspektive ljudskih prava.

U raspravi kao panelisti sudjelovali su Jože Štrus, policy officer Europske komisije, Opće uprave za pravosuđe i potrošače, Jure Martinović, državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica i Lara Barberić, pomoćnica zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Ovi stručnjaci predstavili su svoja razmišljanja o vladavini prava u Hrvatskoj iz perspektive prakse Ustavnog suda RH, presuda Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske te pravobraniteljske perspektive, uz osvrte predstavnika Europske komisije i Ministarstva pravosuđa i uprave.

Izvješće o procjeni vladavine prava za Hrvatsku upozorava na glavne nedostatke u pogledu učinkovitosti i kvalitete hrvatskog pravosuđa. Razina percepcije neovisnosti pravosuđa i dalje je među najnižima u Europskoj uniji, a prema istraživanju Eurobarometra iz 2020. godine glavni razlog zbog kojeg opća javnost smatra da sudovi i suci nisu dovoljno neovisni je dojam da Vlada i političari zadiru u njihov rad ili vrše pritisak na njih. Unatoč napretku u rješavanju najstarijih predmeta, broj neriješenih predmeta i duljina postupka na građanskim i trgovačkim sudovima i dalje su među najvećima u Europskoj uniji. Izvješće zaključno iznosi kako se prema ocjeni CIVICUS-a, svjetskog saveza za građansku participaciju, prostor za civilno društvo u Hrvatskoj smatra suženim. Sudjelovanje građana u donošenju odluka još uvijek se ocjenjuje kao relativno slabo unatoč postojanju namjenskih mehanizama za građansku participaciju. Većina institucija oslanja se isključivo na internetska savjetovanja i ne kombinira više metodologija savjetovanja te iako dionici često sudjeluju u savjetovanjima preko platforme e-Savjetovanja čiji broj raste, savjetovanja često nisu kvalitetna, prihvaćanje komentara je slabo te se savjetovanja često svode na formalnost umjesto da budu sadržajna. Iako su nadležna tijela obvezna provoditi internetska savjetovanja s javnošću u trajanju do 30 dana, u maksimalnom propisanom trajanju savjetovanja su provedena u samo 40% slučajeva.

U ime Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom rasprave je pratio Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice.

Prilagodba