Okrugli stol „Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP `22“

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH organizirala je 5. srpnja 2022. godine online okrugli stol „Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP `22“ o temi „Vizija pristupačnog prijevoza za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj“. Ova je tema prepoznata kao iznimno važna zbog unapređenje usluga svih vrsta prijevoza za osobe s invaliditetom. Tema je važna zbog osiguravanja izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom i za savladavanje svakodnevnih izazova s kojim žive osobe s invaliditetom i njihove obitelji prilikom korištenja javnog prijevoza. „HEKUP `22“ je kao događaj nastavak tradicije osiguravanja mjesta za rasprave o temama važnim za osobe s invaliditetom koja je započela još devedesetih godina. Namjera je organizatora da se ovakvi okrugli stolovi održavaju svake godine.

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom uvodno se sudionicima obratila pravobraniteljica Anka Slonjšak, trenutno stanje je komentirao zamjenik Darijo Jurišić, a okrugli stol pratili su i savjetnici iz područnih ureda Mario Burek i Maja Karaman Grbavac.

U svom uvodnom izlaganju pravobraniteljica Slonjšak je istaknula kako je pristupačan prijevoz osnovni preduvjet ostvarivanja kvalitete života i omogućavanja mobilnosti osoba s invaliditetom radi njihovog potpunog uključivanja u život zajednice. Od početka rada institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom 2008. godine, pristupačnost prometa i pristupačan prijevoz su bili i danas još uvijek jesu važni predmeti našeg rada i interesa. Republika Hrvatska se kao stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom između ostalog obvezala i aktivno sudjelovati u ostvarivanju mjera osiguravanja pristupačnosti javnog prijevoza. Konkretno, odredbe članka 9. Konvencije koje propisuju pristupačnost odnose se i obuhvaćaju također i sve vrste prijevoza. Međutim, potpuno pristupačan javni prijevoz u Hrvatskoj je još uvijek naš neostvaren cilj. Nepristupačnost i nedostupnost javnog prijevoza za osobe s invaliditetom posebno je izražena u manjim mjestima, ruralnim sredinama, zaleđima te posebno na hrvatskim otocima. Ipak niti u brojnim urbanim sredinama, pa čak i županijskim središtima, situacija najčešće niti danas još nije zadovoljavajuća. U našem radu kontinuirano ukazujemo na ključne nedostatke na području prijevoza, posebice području javnog cestovnog prijevoza za koji svake godine zaprimamo i najviše pritužbi koje se odnose na broj parkirališnih mjesta rezerviranih za vozila osoba s invaliditetom, slučajeve nepropisnog parkiranje, slučajeve zlouporaba znaka pristupačnosti, te neodgovarajući važeći zakonski i podzakonski okvir. To posebno možemo vidjeti na primjeru ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja cestarine za korištenje autocesta koje i danas umjesto da prati nositelja prava prati automobil.

Pravobraniteljica je istaknula kako u posljednje dvije godine bilježimo određeni napredak ostvaren u načinu reguliranja kriterija i postupka ostvarivanja prava na povlastice za besplatni prijevoz trajektima, te su pomorski i zračni promet područja s najmanje zaprimljenih pritužbi vezano za teme pristupačnosti. S druge strane u željezničkom prometu je potrebno učiniti značajne i velike napore kako u smjeru unapređenja pristupačnosti željezničke infrastrukture, tako i u smjeru poboljšavanja načina reguliranja i ostvarivanja povlasticama u unutarnjem željezničkom putničkom prometu.

U nastavku o konkretnim planovima razvoja javnog cestovnog prijevoza u Hrvatskoj govorio je načelnik Sektora cestovnog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tonči Pauk koji je istaknuo da se uskoro očekuje i donošenje Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. To će biti i prilika za razmatranje svih prijedloga vezanih za poboljšavanje pristupačnosti javnog cestovnog prometa u Hrvatskoj. Kao pozitivan primjer primjene elemenata pristupačnosti istaknuti su autobusni kolodvori kod kojih pristupačnost svih sadržaja i infrastrukture  osobama s invaliditetom utječe na stupanj određivanja kategorije svakog autobusnog kolodvora.

O jednakosti postupanja i nediskriminaciji kao temeljnim načelima Europske unije govorila je Natalija Šimunović, načelnica Sektora za koordinaciju u pripremi i provedbi projekata i za koordinaciju korištenja sredstava tehničke pomoći Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Prilikom izlaganja istaknuto je kako postoje obvezni uvjeti koji omogućavaju provedbu kod svih poziva za dodjelu financijskih sredstva iz europskih fondova. Oni propisuju obvezu usklađenosti s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, kao i s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Između ostalog i zbog toga se svake godine kontinuirano provode edukacije zaposlenika koji rade na poslovima vezanim za provedbu i kontrole provedbe projekata financiranih sredstvima Europske unije.

Željka Grbac, viša savjetnica specijalistica Službe za politike za osobe s invaliditetom i druge socijalno osjetljive skupine Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, govorila je o izazovima poboljšanja pristupačnosti prijevoza u okviru Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom od 2021. do 2027. godine (koji je dostupan na poveznici).

U nastavku okruglog stola posebno je bilo zanimljivo pratiti izlaganja o prikazu pristupačnosti javnog prijevoza po županijama o kojima su govorili predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i predstavnici organizacija, saveza i udruga osoba s invaliditetom.

Tijekom okruglog stola najviše je riječi bilo o (ne)pristupačnosti javnog cestovnog prijevoza. Nažalost, brojne veće i manje sredine danas nemaju na odgovarajući način osiguran pristupačan javni prijevoz kojim bi se mogli bez određenih ograničenja koristiti osobe s invaliditetom. Posebno je teška situacija u ruralnim sredinama, mjestima udaljenim od većih urbanih sredina i otocima. Činjenica ukazuju da osobe s invaliditetom dijele sudbinu društva, ali je više puta tijekom okruglog stola istaknuto da se u Hrvatskoj nedovoljno primjenjuju rješenja temeljena na načelima univerzalnog dizajna. Također, istaknuto je kako u pojedinim sredinama postoji razumijevanje za potrebe osiguravanja pristupačnog prijevoza koji se najčešće rješava kroz angažmane udruga osoba s invaliditetom. Međutim, najčešći oblik takvih realizacija ostvaruje se kroz korištenje kombi vozila što svake godine iziskuje značajna financijska sredstva. Isto tako podaci nam otkrivaju kako je sadašnji vozni park s kojim udruge raspolažu prilično star. Vezano za osiguravanje pristupačnog javnog cestovnog prijevoza iznesen je i prijedlog o razmatranju mogućnosti izmjene važećeg Zakona o prijevozu u cestovnom prometu na način da se udruge osoba s invaliditetom prepozna kao prihvatljive gospodarske subjekte za obavljanje i pružanje usluga pristupačnog prijevoza.

Organizatori okruglog stola obvezali su se objaviti zaključke koji će naknadno biti objavljeni i upućeni svim nadležnim tijelima