Okrugli stol „Osobe s invaliditetom u medijima – s obje strane objektiva“
Okrugli stol „Osobe s invaliditetom u medijima – s obje strane objektiva“
U organizaciji InPortala 16. svibnja održan je krugli stol „Osobe s invaliditetom u medijima – s obje strane objektiva“. Kako je istaknula Marinka Bakula Anđelić iz Grada Zagreba In Portal odnosno inkluzivni Portal počeo je kao projekt organizacije URIHO koji su sufinancirali Grad Zagreb i Ministarstvo kulture. Obilježio je 10 godina rada kao jedini news portal za osobe s invaliditetom. Savjetnica pravobranitelja Branka Meić Salie zamolila je paneliste za mišljenje o tome kako bi se priče osoba s invaliditetom koje donosi InPortal mogle plasirati u mainstream medije. Jedan od prijedloga dr. sc. Željka Bagarić bio je da se rade prilozi o aktualnim temama kao što su digitalne veze osoba s invaliditetom ili praćenje paraolimpijskog sporta.
Cilj okruglog stola bio je okupiti stručnjake i zainteresirane strane kako bi raspravili zastupljenost i položaj osoba s invaliditetom u medijskom prostoru. Usprkos brojnosti osoba s invaliditetom, slabo su zastupljeni i vidljivi u medijima. Na okruglom stolu je između ostalog istaknuto da tradicionalne novinarske reakcije praktički prestaju postojati, a i samo novinarstvo je danas ugroženo. Panelisti su bili Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva koji je najavio organizaciju okruglog stola na kojem će okupiti glavne urednike svih medija na temu prikazivanja i uključivanja osoba s invaliditetom. Iva Habek s HRT-a i Radija Student i Ivona Šeparović iz Saveza SUMSI i Radija Student navele su da je prilikom izvještavanja o osobama s invaliditetom potrebno izbjegavati patetiku, žutilo, sentimentalizam i senzacionalizam. U današnjem prikazivanju osoba s invaliditetom invaliditet se stavlja u fokus i ne može se doći do priča osoba s invaliditetom i promijeniti narativ. Potrebno je izbjegavati hvaliti osobe s invaliditetom zbog uobičajenih postignuća i ne se diviti što osoba s invaliditetom ima obitelj nego poručiti da imaju prava kao i ostali građani, ali i pravo na podršku u roditeljstvu.
Predrasude društva odražavaju se u medijima pa se najčešće izvještava o humanitarnim akcijama, a osobe s invaliditetom tretira se kao jadne i teret društva, umjesto da im se omogući da sami pričaju svoju priču i da se istakne osoba i ono što ona radi.
Željka Šemper iz Hrvatske katoličke mreže zapitala se kako osobe s invaliditetom prikazati izvan specijaliziranih emisija, kako da budu vijest i stručnjaci za temu, a ne osobe s invaliditetom koje su unatoč invaliditetu nešto postigle. Specijalizirane emisije odražavaju izdvajanje i segregaciju kojoj su osobe s invaliditetom i inače izložene u društvu. Osobe s invaliditetom trebale bi biti vidljive ispred ekrana kao novinari i prezenteri, pratiti i druge teme, a ne samo teme vezane uz invaliditet.
Ostali mediji ne bi smjeli zatvarati temu u getoizirane rubrike. Robert Tomljenović iz Agencije za elektroničke medije govorio je kako Agencija kroz Fond za pluralizm medija i raznovrsnost medijskih sadržaja raspisuje natječaj kojim dodjeljuje sredstva za sadržaje koji potiču svijest javnosti o doprinosu osoba s invaliditetom. 140 radiostanica može prijaviti temu za koju se mogu dobiti sredstva. Od tog broja 2023. godine 20 lokalnih radio stanica odlučilo se raditi program o osobama s invaliditetom kroz 24 posebne emisije o toj temi. Samo 2 neprofitna portala i 1 profitni su se prijavili i dobili sredstva pa je potrebno senzibilizirati medije da koriste ta javna sredstva iz Fonda u svrhu promicanja pozitivne percepcije o osobama s invaliditetom i prezentiranja osoba s invaliditetom kao društveno važnih što bi trebao biti posao javnog servisa. Postavljeno je i pitanje o utjecaju umjetne intelgencije kao kreatora medijskih sadržaja i je li nedovoljna razina medijske pismenosti prisutna kod novinara koji su sazrijevati u digitalno doba i na društvenim mrežama.
Dr. sc. Željka Bagarić, izv. prof. na odjelu za komunikologiju, medije i novinarstvo na Sveučilištu Sjever spomenula je istraživanje u kojem je analizirano 475 objava u medijima od kojih je 275 koristilo neprihvatljivu terminologiju za osobe s invaliditetom kao što su invalidi i hendikep. 76 % takvih objava bilo je u life style časopisima.