Održana online konferencija pod nazivom „Korak ka boljoj budućnosti za žrtve zločina iz mržnje“

U organizaciji Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi je tijekom dva dana, 22. i 23. ožujka 2022. godine, održana online konferencija s temom podrške žrtvama zločina iz mržnje i temeljnim pravima koja im kao žrtvama takvih kaznenih djela pripadaju.
Tijekom prvog dana održavanja online konferencije naglasak je stavljen na pružanje potrebne potpore i načinima pristupanja žrtvama iz mržnje kao osobama koje su doživjele određenu traumu radi koje im je potrebna odgovarajuća i profesionalna podrška i pomoć te kako bi se zločin iz mržnje prepoznao kao kazneno djelo motivirano bojom kože, vjeroispovijesti, nacionalnim ili etničkim podrijetlom, jezikom, invaliditetom, spolom, spolnim opredjeljenjem ili rodnim identitetom druge osobe. Predstavljene su okosnice i smjernice za djelovanje, a sudionici iz različitih zemalja su međusobno razmijenili svoja iskustva i izazove s kojima se susreću u radu prilikom postupanja u slučajevima zločina iz mržnje, kao i preporuke koje su smatrali važnima za pružanje potrebne zaštite i podrške žrtvama. Posebno je istaknuta važnost međuresorne suradnje nadležnih institucija i organizacija civilnog društva kako bi se pružala potpuna podrška žrtvama zločina iz mržnje.
Tijekom drugog dana istaknuto je kako je zločin iz mržnje različit od svih drugih zločina jer je usmjeren na osobu zbog nje same, njenih osobnih karakteristika i ima za cilj izolaciju iz zajednice. Žrtve kao takve trebaju biti prepoznate i osnažene te im je potrebno pružiti individualnu psihološku podršku putem različitih službi potpore. Posebnu podršku potrebno je pružiti marginaliziranim skupima primjerice osobama s invaliditetom, migrantima i izbjeglicama. Vezano za položaj osoba s invaliditetom istaknuto je kako zločin iz mržnje prema osobama s invaliditetom nije prepoznat te da u mnogim europskim državama se na osobu s invaliditetom gleda kroz osnovu „ranjivosti“. Službena statistika o zločinu iz mržnje prema osobama s invaliditetom ne postoji dok i same osobe s invaliditetom kao i mnoge organizacije koje se bave njihovom zaštitom nisu osviještene o mogućem zločinu koji bi bio motiviran invaliditetom osobe.
Preporučeno je pružiti podršku osobama s invaliditetom kako bi uopće prijavile nasilje bez obzira gdje se nalaze (u vlastitoj kući ili ustanovi). Zatim omogućiti razumnu prilagodbu u pogledu pristupa pravosuđu i aktivnog sudjelovanja u postupku što je i propisano Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.
Upravo zbog aspekta „ranjivosti“ koji se veže za osobe s invaliditetom, osobe sa intelektualnim i mentalnim oštećenjima, često su onemogućene da se aktivno uključe u postupak jer su lišene poslovne sposobnosti te im je time dodijeljena pasivna uloga. Potrebno je osobama s navedenim vrstama invaliditeta omogućiti odlučivanje uz podršku kako bi mogle uz podršku sudjelovati u odlučivanju o svojim pravima i interesima. Sve osobe s invaliditetom moraju biti upoznate sa svojim pravima te trebaju biti u mogućnosti izraziti svoje mišljenje. Edukacija stručnih osoba koje bi pružale podršku osobama s invaliditetom kao žrtvama zločina motiviranog mržnjom, također, je neophodna.
Ispred Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom konferenciji su prisustvovale stručna suradnica Klara Senčanin te savjetnice Tea Rubeša i Andreja Makar.