Održana Nacionalna konferencija posvećena ženama u migraciji
Povodom Svjetskog dana izbjeglica 23. lipnja 2022. godine u Zagrebu je održana nacionalna konferencija Žene u migracijama. Konferenciju koji su Europska migracijska mreža Nacionalna kontaktna točka za Republiku Hrvatsku (EMN NCP Hrvatska) i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske pratila je savjetnica pravobraniteljice Branka Meić Salie.
Kako je navedeno u pripremnim materijalima, u većini europskih zemalja je visok udio žena među migrantima. Žene migriraju u Europu iz različitih razloga, te čine više od polovice svih migranata u zemljama OECD-a i EU-a. Iz podataka dostupnih za 2020. godinu, procjenjuje se da je u EU-u bilo 1,9 milijuna migranata iz zemalja koje nisu članice EU-a. Što se tiče rodne distribucije migranata u državama članicama EU-a, 2020. godine bilo je nešto više muškaraca nego žena (55% u usporedbi s 45%). Država članica s najvećim udjelom muških migranata bila je Hrvatska (75%). Najveći udio ženskih migranata zabilježen je u Cipru (54%).
Žene migriraju iz ekonomskih razloga, kako bi se pridružile članovima obitelji ili kao tražiteljice azila i izbjeglice. Podaci EUROSTAT-a o rodnoj distribuciji pokazuju da je u 2020. godini muškarcima primarni razlog za izdavanje prve dozvole za boravak u europskim zemljama bio vezan uz zapošljavanje (29,2% od ukupnog broja svih dozvola), dok je postotak žena s istim razlogom bio 14,6%. S druge strane, 16,5% svih izdanih dozvola odnosilo se na žene u svrhu spajanja obitelji. Gotovo isti broj dozvola u edukacijske svrhe izdan je muškarcima i ženama, što čini isti udio u ukupno izdanim dozvolama u 2020. godini (6,1%).
Žene migrantice imaju ključnu ulogu u integraciji – odgovorne su ne samo za svoju, već i za integraciju članova svojih obitelji. Iako su žene migrantice velika i raznolika skupina, njihov je potencijal često nedovoljno iskorišten i zanemaren u migracijskim tokovima, zbog izazova s kojima se susreću i kao žene i kao migrantice. Primjerice, žene migrantice u EU-u (uključujući državljanke EU-a i državljanke trećih zemalja) općenito imaju višu stopu nezaposlenosti od žena koje nisu migrantice i muškaraca migranata. Za žene s malom djecom, stopa zaposlenosti znatno je niža za migrantice od žena koje nisu migrantice.
Nedavni događaji u Ukrajini potaknuli su još više rasprave o pitanju integracije žena migrantica. Više od šest milijuna Ukrajinaca napustilo je svoju zemlju od početka rata 24. veljače. Najveći dio raseljene populacije čine upravo žene i djeca. Događaji u Ukrajini rezultirali su time da su države članice EU otvorile svoja vrata i pomogle raseljenim osobama sukladno svojim mogućnostima. Osim toga, dok nacionalna tijela preuzimaju vodeću ulogu u prihvatnim objektima i reguliraju pravni status i integraciju, lokalna zajednica je ta koja ima ključnu ulogu u pomaganju tim osobama da se smjeste.
Na konferenciji se govorilo i EU okviru i nacionalnim politikama i strategijama država članica za integraciju migranata, a prikazani su i projekti primjeri dobre prakse među kojima je bio i Grad Osijek. Nacionalne vlade odgovorne su za stvaranje i provedbu integracijskih politika, ali EU ima ključnu ulogu u potpori svojim državama članicama. 24. studenog 2020. godine, Europska komisija objavila je Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Plan prepoznaje da pojedinačne karakteristike, kao što su spol ili religija i invaliditet, mogu predstavljati izazove osobama s migrantskom pozadinom, te predlaže ciljanu i prilagođenu potporu. Glavni naglasci Akcijskog plana odnose se na obrazovanje i osposobljavanje, poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i priznavanje vještina, pristup zdravstvenoj zaštiti te primjeren smještaj.
S obzirom na važnost ove teme, EMN će 2022. godine objaviti studiju „Integracija žena migrantica u EU: politike i mjere” koja će pokazati jesu li i u kojoj mjeri, države članice EU-a u svojim politikama i mjerama integracije uzele u obzir poseban položaj žena migrantica. Integraciju žena migrantica u glavnim sektorskim područjima obuhvaćenim Akcijskim planom EU-a za integraciju i uključivanje 2021.-2027. je u fokusu studije.
Konferencija je pružila uvid u provedbu Akcijskog plana EU za integraciju i uključivanje 2021.-2027. u kontekstu položaja žena u migracijama, s posebnim naglaskom na korištenje EU fondova.
Predstavljeni su i glavni zaključci EMN studije „Integracija žena migrantica u EU: politike i mjere”.
Predstavnici Njemačke, Austrije i Cipra predstavili su programe integracije usmjerene isključivo na žene migrantice.
Omogućavanje ženama da sudjeluju u procesima stvaranja politika i donošenja odluka, kao i uključivanje njihovih potreba u politike i rješenja osmišljena za rješavanje pitanja migracija i integracije učinilo bi integracijsku politiku održivijom i odgovornijom.
Budući da je integracija dug i složen dvosmjeran proces koji ovisi o partnerstvu i suradnji svih dionika u procesu, konferencija je pružila priliku ženama migranticama u Republici Hrvatskoj da iznesu svoja iskustva, izazove s kojima se susreću, očekivanja koja imaju te prijedloge aktivnosti koje bi im omogućile uspješnije i ravnopravnije uključivanje u hrvatsko društvo.
