Održana konferencija o pravima osoba s invaliditetom, pristupačnosti i umjetnoj inteligenciji

Švedski savez osoba s invaliditetom u suradnji s Europskim forumom osoba s invaliditetom 31. ožujka 2023. organizirao je hibridnu konferenciju u Švedskoj i preko internetske platforme Zoom. Cilj konferencije bio je istaknuti ravnopravnost i prava na osnovi invaliditeta u zakonodavstvu koje se donosi na razini EU-a s posebnim naglaskom na rizike i prilike koje za osobe s invaliditetom predstavlja korištenje umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija ima potencijal doprinijeti neovisnom životu osoba s invaliditetom ukoliko se poduzmu sve potrebne mjere da se spriječi diskriminacija. Budući da se umjetna inteligencija razvija brže od zakonske regulative i da njezino korištenje donosi jednake rizike isključivanja i diskriminacije na osnovi invaliditeta kao i u fizičkom prostoru, potrebno je zagovaračke aktivnosti usmjeriti na zaštitu prava osoba s invaliditetom u tom segment. Razgovaralo se o tome kako osigurati zaštitu ljudskih prava uključujući i prava osoba s invaliditetom u Europskom zakonu o umjetnoj inteligenciji kao i osigurati odgovarajuće alate za provedbu zakondavstva. Iznesen je zaključak da će osobe s invaliditetom vjerojatno imati više benefita od drugih ako razvoj tehnologije pokreće želja za dobrobiti ljudi, a ne profitom. Hitno je potrebno donijeti zakon kako nove tehnologije ne bi produbile diskriminaciju i isključenost.
VIŠE: Stranica Europskog parlamenta govori o namjerama Europskog parlamenta vezanim uz područje umjetne inteligencije te pojašnjava na što se taj pojam odnosi: “Umjetna inteligencija je važan dio digitalne transformacije društva. Teško je zamisliti život bez njezine upotrebe u mnogim proizvodima i uslugama, a čekaju nas još veće promjene u radu, poslovanju, financijama, zdravstvu, sigurnosti, poljoprivredi i mnogim drugim područjima. Umjetna inteligencija ključna je i za Zeleni plan EU-a i oporavak nakon pandemije COVID-19. Link
EU priprema prvi skup pravila za upravljanje prilikama i prijetnjama koje donosi umjetna inteligencija, s naglaskom na izgradnji povjerenja u umjetnu inteligenciju, uključujući rješavanje mogućeg učinka na pojedince, društvo i gospodarstvo, pružajući pritom okruženje u kojem europski istraživači, programeri i poduzeća mogu napredovati. Komisija želi povećati privatna i javna ulaganja u tehnologije umjetne inteligencije na 20 milijardi eura godišnje.
Umjetna inteligencija se definira kao “sposobnost nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti. Umjetna inteligencija omogućuje tehničkim sustavima percipiranje okruženja, uzimanje u obzir onog što vide i rješavanje problema kako bi postigli neki cilj. Računalo prima podatke koji su već pripremljeni ili prikupljeni s pomoću vlastitih senzora, npr. fotoaparata, obrađuje ih i daje odgovore. Sustavi umjetne inteligencije mogu u određenoj mjeri prilagoditi svoje ponašanje analiziranjem prethodnih situacija i samostalnim radom.
Neke tehnologije umjetne inteligencije prisutne su već više od 50 godina, ali napredak u računalnoj snazi, dostupnost goleme količine podataka i novi algoritmi posljednjih su godina doveli do velikih otkrića u području umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i postala je prioritet EU-a. Europski parlament još je 2019. donio Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. veljače 2019. o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici (2018/2088(INI)) Predviđa se da će umjetna inteligencija donijeti goleme promjene u budućnosti, no ona je već sada prisutna u našem svakodnevnom životu.” Link
Prilike i prijetnje povezane s budućom primjenom umjetne inteligencije za sigurnost, demokraciju, poduzeća i radna mjesta: Rast i bogatstvo Europe usko su povezani s načinom na koji koristi podatke i povezane tehnologije. Umjetna inteligencija može znatno utjecati na naše živote, a Europski parlament osnovao je Odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu koji je ispitao utjecaj tehnologije i predložio dugoročnu mapu puta EU-a za umjetnu inteligenciju.

U nastavku se navod neke od prednosti umjetne inteligencije za sve građanje EU-a.
Države članice EU-a već su snažne u digitalnoj industriji i aplikacijama za poduzeća. Zahvaljujući visokokvalitetnoj digitalnoj infrastrukturi i regulatornom okviru kojim se štite privatnost i sloboda govora, EU bi mogao postati globalni predvodnik u podatkovnom gospodarstvu i njegovim primjenama.
Poboljšanja za građane – Umjetna inteligencija mogla bi donijeti građanima poboljšanu zdravstvenu skrb, sigurnije automobile i druge prometne sustave, prilagođene, jeftinije i dugotrajnije proizvode i usluge. Njome se može olakšati pristup informacijama, obrazovanju i osposobljavanju, što je posebno važno zbog potrebe za učenjem na daljinu, pogotovo u vrijeme pandemije COVID-19. Umjetna inteligencija može učiniti radna mjesta sigurnijima jer se za opasne aktivnosti mogu upotrebljavati roboti, te može otvoriti nova radna mjesta koja će nastati zbog razvoja industrije temeljene na umjetnoj inteligenciji.
Poboljšanja za poduzeća – Umjetna inteligencija može omogućiti razvoj nove generacije proizvoda i usluga za poduzeća, među ostalim u sektorima u kojima europska poduzeća već imaju jak položaj: zeleno i kružno gospodarstvo, strojevi, poljoprivreda, zdravstvo, moda, turizam. Može omogućiti jednostavnije i optimizirane prodajne putove, poboljšati održavanje strojeva, povećati proizvodnju i kvalitetu, poboljšati korisničke usluge i uštedjeti energiju.
Procjenjuje se da će se produktivnosti rada zbog umjetne inteligencije do 2035. povećati za 11 do 11 – 37 %(EP Think Tank 2020.)

Poboljšanja u javnim službama – Umjetna inteligencija koja se upotrebljava u javnim uslugama može smanjiti troškove i ponuditi nove mogućnosti u javnom prijevozu, obrazovanju, energiji i gospodarenju otpadom te poboljšati održivost proizvoda. Stoga bi umjetna inteligencija mogla pridonijeti postizanju ciljeva Zelenog plana. Umjetna inteligencija bi do 2030. godine mogla doprinijeti smanjenju globalnih emisija stakleničkih plinova za 1,5 – 4 % (EP Think Tank 2020.)
Jačanje demokracije – Kontrola na temelju podataka, sprečavanje dezinformacija i kibernapada te osiguravanje pristupa kvalitetnim informacijama mogu ojačati demokraciju. Uz to, mogu poduprijeti raznolikost i otvorenost, primjerice ublažavanjem predrasuda pri donošenju odluka o zapošljavanju i upotrebom analitičkih podataka.
Umjetna inteligencija, zaštita i sigurnost – Predviđa se veća upotreba umjetne inteligencije kod sprečavanja kriminala i u kaznenopravnom sustavu, jer se masovni skupovi podataka mogu brže obrađivati, rizik od bijega zatvorenika točnije procijeniti kriminal ili čak teroristički napadi predvidjeti i spriječiti. Internetske platforme već upotrebljavaju umjetnu inteligenciju za otkrivanje nezakonitog i neprimjerenog ponašanja na internetu i reagiranje na njega.
Prijetnje i izazovi umjetne inteligencije
Sve veće oslanjanje na sustave umjetne inteligencije također predstavlja potencijalne rizike. Nedovoljna uporaba umjetne inteligencije smatra se velikom prijetnjom: propuštene prilike za EU mogle bi značiti lošu provedbu velikih programa, kao što je Zeleni plan, gubitak konkurentske prednosti u odnosu na druge regije, gospodarsku stagnaciju i manje mogućnosti za građane. Do nedovoljne upotrebe moglo bi doći zbog nepovjerenja javnosti i poduzeća u umjetnu inteligenciju, slabe infrastrukture, nedostatka inicijative, niskih ulaganja ili, s obzirom na to da strojno učenje umjetne inteligencije ovisi o podacima, zbog rascjepkanih digitalnih tržišta. Prekomjerno korištenje isto može biti problematično: ulaganje u aplikacije umjetne inteligencije koje se pokažu beskorisnima ili primjena na zadatke za koje nije prikladna, primjerice za objašnjavanje složenih društvenih pitanja.
Odgovornost: Tko je kriv za štetu?– Velik je izazov utvrditi tko je odgovoran za štetu uzrokovanu uređajem ili uslugom kojom se upravlja umjetnom inteligencijom: bi li u slučaju nesreće u kojoj je sudjelovao samovozeći automobil štetu trebao pokriti vlasnik, proizvođač automobila ili programer? Ako je proizvođač potpuno oslobođen odgovornosti, možda neće biti motiviran za stvaranje dobrog proizvoda ili usluge, što bi moglo naštetiti povjerenju građana u tehnologiju; međutim, propisi bi također mogli biti prestrogi i kočiti inovacije.
Prijetnje temeljnim pravima i demokraciji -Rezultati umjetne inteligencije ovise o tome kako je osmišljena i koje podatke upotrebljava. I dizajn i podaci mogu biti namjerno ili nenamjerno pristrani. Na primjer, neki važni aspekti možda nisu programirani u algoritam ili se mogu programirati tako da odražavaju i ponavljaju strukturne predrasude. Nadalje, upotreba brojeva za složenu društvenu stvarnost mogla bi dovesti do toga da umjetnu inteligenciju smatramo činjeničnom i preciznom i kada to nije („mathwashing”). Ako se ne koristi na odgovarajući način, umjetna inteligencija može dovesti do odluka pri zapošljavanju ili otpuštanju, davanju zajmova ili čak u kaznenim postupcima na koje utječu etnička pripadnost, spol, dob.
Umjetna inteligencija mogla bi ozbiljno utjecati na privatnost i zaštitu podataka. Može se, na primjer, upotrebljavati u opremi za prepoznavanje lica ili za internetsko praćenje i profiliranje pojedinaca. Osim toga, umjetna inteligencija omogućuje dobivanje novih podataka uz pomoć prikupljanja različitih informacija koje je osoba dala, što može dovesti do rezultata koje ta osoba ne očekuje.
Može predstavljati prijetnju demokraciji. Umjetna inteligencija već se krivi za stvaranje neobjektivne slike na temelju prijašnjeg ponašanja na internetu, prikazujući samo sadržaj koji osoba želi vidjeti, umjesto stvaranja okruženja za pluralističku, jednako pristupačnu i uključivu javnu raspravu. Može se koristiti i za stvaranje iznimno realističnih lažnih videozapisa, audiozapisa i slika, koji mogu predstavljati financijske rizike, naštetiti ugledu i dovesti u pitanje donošenje odluka. Sve to može dovesti do razdvajanja i polarizacije u javnoj sferi i manipuliranja izborima. Umjetna inteligencija može utjecati na slobodu okupljanja i prosvjede jer može pratiti i profilirati pojedince povezane s određenim uvjerenjima ili djelima.
Utjecaj na radna mjesta – Očekuje se da će se zbog primjene umjetne inteligencije ukinuti veliki broj radnih mjesta. No umjetna inteligencija također treba stvoriti i poboljšati radna mjesta, obrazovanje i osposobljavanje, te će ono imati ključnu ulogu u sprečavanju dugotrajne nezaposlenosti i osiguravanju kvalificirane radne snage. 14 % radnih mjesta u zemljama OECD-a vrlo su automatizirana, a dodatnih 32% moglo bi se značajno promijeniti (procjena, EP Think Tank 2020.)

Natjecanje – Velika količina informacija može dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja jer sudionici s više informacija mogu steći prednost i učinkovito eliminirati konkurente.
Sigurnosni rizici – Umjetna inteligencija u fizičkom dodiru s ljudima ili integrirana u ljudsko tijelo može predstavljati sigurnosni rizik jer može biti loše osmišljena, zloupotrebljavana ili hakirana. Loše regulirana upotreba umjetne inteligencije u području naoružanja može dovesti do gubitka ljudske kontrole nad opasnim oružjem.
Transparentnost– Neravnoteža kod pristupa informacijama može se iskoristiti. Na primjer, na temelju ponašanja osobe na internetu ili drugih podataka i bez njezinog znanja, internetski prodavatelj može uz pomoć umjetne inteligencije predvidjeti koliko je voljna platiti ili prilagoditi poruku u svojoj političkoj kampanji. Ponekad ljudima može biti nejasno jesu li u interakciji s umjetnom inteligencijom ili osobom. Link

Često nismo ni svjesni u kojim se sve proizvodima i uslugama koje i sami koristimo u svakodnevnom životu koristi umjetna inteligencija. Umjetna inteligencija može biti u obliku softvera kao što su virtualni asistenti, softver za analizu slika, tražilice, sustavi prepoznavanja govora i lica i „ugrađena” umjetna inteligencija: roboti, autonomni automobili, bespilotne letjelice, internet stvari.
Internetska kupovina i oglašavanje -Umjetna inteligencija u širokoj je upotrebi za pružanje personaliziranih preporuka, na primjer na temelju prethodnih pretraga i kupnji ili drugih oblika ponašanja na internetu. Umjetna inteligencija iznimno je važna u trgovini, kod optimizacije proizvoda, planiranja inventara, logistike itd.
Pretraživanje interneta -Pretraživači uče iz golemog unosa podataka njihovih korisnika kako bi pružili relevantne rezultate pretraživanja.
Digitalni osobni asistenti – Pametni telefoni koriste umjetnu inteligenciju kako bi osigurali što relevantniji i personaliziraniji proizvod. Virtualni asistenti koji odgovaraju na pitanja, daju preporuke i pomažu u organizaciji dnevnih obaveza postali su sveprisutni.
Strojno prevođenje – Softver za prevođenje uz pomoć umjetne inteligencije osigurava i poboljšava prijevode. To se odnosi i na funkcije kao što je automatizirano titlovanje.
Pametni domovi, gradovi i infrastruktura – Pametni termostati uče iz našeg ponašanja kako bi uštedjeli energiju, a programeri se nadaju da će u pametnim gradovima moći regulirati promet kako bi poboljšali povezanost i smanjili zastoje.
Automobili – Iako autonomna vozila još nisu standard, automobili već upotrebljavaju sigurnosne funkcije na temelju umjetne inteligencije. EU je primjerice pomogao u financiranju sustava VI-DAS, automatiziranih senzora koji otkrivaju moguće opasne situacije i nesreće. Navigacija se uglavnom temelji na umjetnoj inteligenciji.
Kibersigurnost – Sustavi umjetne inteligencije mogu pomoći u prepoznavanju i borbi protiv kibernapada i drugih kiberprijetnji na temelju stalnog unosa podataka, prepoznavanja obrazaca i praćenja napada. Link
2022. godine je sukladno onome kako je predviđeno Europskom strategijom o pravima osoba s invaliditetom od 2021. do 2030. osnovan Centar Pristupačna EU čiji je cilj podupiranje porvedbe politika za pristupačnost na razini EU-a kao i uspostava suradnje između Komisije, država članica i stručnjaka za pristupačnost na pitanjima vezanim uz pristupačnost. Centar Pristupačna EU želi djelovati kako bi pomogao državama članicama u provedbi europskog zakonodavstva vezanog uz pristupačnost i ispunjavanju obveza vezanih uz pristupačnost i univerzalni dizajn iz UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kao i na unaprjeđivanju korištenju fondova EU za uključivo društvo. Lokalne vlasti gledaju na pristupačnost kao nešto kratkoročno i kroz prizmu troškova.
U raspravi je istaknuto kako osobe s IT nemaju pristup digitalnim sustavima koji omogućavaju pristup različitim uslugama i obavljanje poslova u digitalnom okruženju zbog pitanja identifikacije. Digitalizacija, umjetna intelegencija i automatizirano donošenje odluka utječu na svakodnevni život osoba s invaliditetom pri čemu treba raditi na smanjivanju rizika isključivanja i diskriminacije. Razvoj umjetne inteligencije za osobe s invaliditetom nastavlja loše prošle obrasce diskriminacije i oslobađa osobe od odgovornosti. Sve više se govori o statističkoj diskriminaciji: umjetna inteligencija koristi statističke podatke, a osobe s invaliditetom se ne uklapaju u statistički prosjek po kojem postupa umjetna inteligencija. Potrebe osoba s invaliditetom su na rubovima normalne distribucije. Odluke o tome tko će biti pozvan na razgovor za posao, tko će dobiti kredit i slično donose se na temelju interesa većine, a osobe s invaliditetom se razlikuju od tog prosjeka. Umjetna inteligencija ima malo prostora za iznimke i prilagodbe individualnim potrebama. Ne radi se samo o nepostojanju podataka u bazama podataka nego o tome da osobe s invaliditetom ne ulaze u statistički prosjek na temelju kojeg se donose odluke.
U procjeni etičnosti umjetne inteligencije nisu bile uključene osobe s invaliditetom tako da se zajednica osoba s invaliditetom treba nametnuti i postati dio diskusije. Prvotni nacrt ticao se samo dizajna i standarda razvoja usluga kako bi bili konkurentni na drugim tržištima, promicala se inovativnost, dok je fokus na potrebu zaštite ljudskih prava i utjecaja umjetne inteligencije na na njih bio vrlo mali. Zabranjeno je prikupljanje informacija o osobama koje bi im zabranile pristup zdravstvenim uslugama, kreditima i osiguranju.