Održana je panel rasprava o utjecaju pandemije COVID-a 19 na hrvatska kućanstva

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, u utorak 19.10. 2021. Ured Svjetske banke organizirao je virtualno predstavljanje rezultata ankete o učincima pandemije bolesti COVID-19 na kućanstva i ranjive skupine društva u RH od početak pandemije pa sve do rujna 2021. godine.
Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom sudjelovala je savjetnica pravobraniteljice. Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku istaknuo je kako su gubitak posla, rastuće cijene i poremećaji u pružanju usluga uzrokovani pandemijom doveli do porasta globalnog siromaštva po prvi put u 20 godina. Pandemija je dovela do zdravstvene i gospodarske krize koja je imala neproporcionalno veći utjecaj na ranjive skupine kao i do produbljivanju nejednakosti u dohotku.
Nga Thi Viet Nguyen, viša ekonomistica za globalnu praksu za suzbijanje siromaštva i poticanje jednakosti govorila je o rezultatima ispitivanja u Hrvatskoj. Ispitano je 1500 kućanstava iz urbanih i ruralnih područja. Slična ispitivanja provedena su i u drugim zemljama u EU i svijetu. Iako je 2021. došlo do snažnog oporavka, on nije bio ravnomjerno raspoređen. Nezaposleni, neaktivni i stariji su u većem riziku od pada ispod praga siromaštva za EU. Iako je pandemija imala veliki utjecaj na kućanstva, primjerice kroz otežavanje pristupa uslugama, u istraživanju je naglasak bio na primanjima. Veći negativni utjecaj je bio na radnike s nižim primanjima. Žene i osobe u ruralnim područjima izrazile su veću zabrinutost za svoje poslove. Unatoč porastu dohotka u rujnu 2021. došlo je do porasta cijena što je smanjilo kupovnu moć kućanstava u odnosu na početak godine. Situacija je teža za kućanstva u kojem su nezaposlene osobe ili su im na čelu žene. Vladine politike otvaranja i politika pružanja pomoći kućanstvima bile su i više nego dobrodošle. Rizici za oporavak kućanstava ovise o tome koliko brzo možemo kontrolirati pandemiju koja utječe na tržište rada i dohodak. Hrvatska ima niži postotak cijepljenja od prosjeka EU, a unutar zemlje niži postotak procijepljenosti je u siromašnim područjima što će utjecati na ekonomski opravak cijele zemlje. Niska razina procijepljenosti produbit će postojeće regionalne razlike i otežati pristup radnim mjestima i aktivnostima. Rastu cijene hrane i energije na koje otpada velik postotak proračuna siromašnih kućanstava koja će imati manje novaca za troškove zdravstva, obrazovanja i odjeće.
Na panelu se raspravljalo o tome što se može poduzeti kako bi se ojačao inkluzivni oporavak, kako se fiskalni paket stimulacija može usmjeriti na smanjivanje nejednakosti, kako zatvoriti jaz u obrazovanju za djecu iz siromašnijih kućanstava, kako povećati cijepljenje u područjima koja zaostaju te kako stvoriti poslove za niskokvalificirane radnike i žene. Sudjelovanje žena u svijetu rada u Hrvatskoj je jedna od najmanjih u EU.
Fiskalni paket bio je izdašan, preko 4 % BDP-a iz različitih izvora. Najveći dio sredstava utrošen je na očuvanje radnih mjesta. Naglašeno je da su troškovi života neočekivano skuplji u manje razvijenim područjima. Siromaštvo proizlazi iz visokih troškova života, skupog prijevoza u ruralnim sredinama te troškova režija i hrane. U krizi je bilo osigurano dovoljno sredstava, ali je bio problem s administrativnim kapacitetima i doznačivanjem onima najpotrebnijim. Kontinuirano se osiguravala bespovratna zaštitna oprema svim pružateljima u socijalnoj skrbi. Osiguravaju se i antigenski testovi. Osigurana je najviša razina zaštite zdravlja. Problem je dugotrajnost epidemije. 28 000 više radnika radi nego u ovo vrijeme prošle godine.
Došlo je do ponovnog povećanja blokiranih građana, 6 % ukupnog broja stanovnika je blokirano što je visok rizik za sivu ekonomiju i ostajanje u sustavu socijalnih transfera. Pratili su dostupnost usluga vezanih uz aktivaciju na tržištu rada gdje postoji velik prostor za napredak. Informiranje i savjetovanje za nezaposlene je dostupno, ali ono ne pokriva potrebe za koje je namijenjeno. Uključivanje u javne radove može biti unaprijeđeno. Niska je dostupnost programa za prekvalifikaciju. Slabo su dostupne usluge financijskog opismenjavanja građana. U sektoru obrazovanja istaknut je problem obrazovanja za deficitarna zanimanja u srednjim školama, u slabije razvijenim dijelovima su obrazovni profili nekonkurentni na tržištu rada, puno veći naglasak treba staviti na srednju stručnu spremu i tu je velik prostor za napredak. Zaštitne kvote za uvoz radne snage su se u nekim područjima pokazale besmislene, potrebno je i aktivacija naše radne snage i otvaranje. Izvjestan je sve veći manjak radne snage posebno one s niskim kvalifikacijama. Čini se da je tema socijalnih usluga došla na dnevni red. Deprivirana područja imaju veliko nepovjerenje prema strukturama što se odražava na cijepljenje. Nema jasnih poruka o cijepljenju osoba s invaliditetom. Smatraju da je potreban proaktivniji pristup liječnika opće medicine. U sustavu socijalne skrbi 86 % korisnika je procijepljeno i 67 % zaposlenih. Kako su krenula testiranja, povećala su se i cijepljenja zaposlenih. Time je i rezultat u sustavu socijalne skrbi povoljan: od 36 000 ljudi na smještaju samo je 96 zaraženih. Kontinuirano komuniciraju sa zaposlenicima, korisnicima, ravnateljima, a ministarstvo je osnovalo i multidisciplinarno povjerenstvo. U ovom trenutku je važno osvijestiti mlađe koji još uvijek pružaju otpor i prenose virus na starije. Potrebno se osvijestiti kao nacija da je potrebno da se cijepimo kako bi se pandemija završila.