Održana edukacija zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika Specijalne bolnice Daruvarske toplice

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Daruvarskim toplicama održana je 29. studenog edukacija zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika Specijalne bolnice Daruvarske toplice o ostvarivanju primjerenog kontakta s osobama s invaliditetom i specifičnostima zdravstvene skrbi. Na edukaciji su sudjelovali brojni predstavnici organizacija civilnog društva koji štite prava i interese osoba s pojedinim vrstama oštećenja.

Edukaciju je otvorila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom koja se u uvodnom obraćanju osvrnula na odredbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom pojasnivši ulogu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, kako pristupiti osobi s invaliditetom s aspekta „razumne prilagodbe“ koju propisuje Konvencija te se na kraju osvrnula i na ispravan način obraćanja prema osobama s invaliditetom.

Naglasila je kako je u društvu još uvijek prisutno medicinsko poimanje invaliditeta te se na invaliditet gleda kao na „nesposobnost“ što nije u skladu sa konvencijskim načelom ravnopravnosti i uključivosti osoba s invaliditetom. Invaliditet nastaje kao rezultat međudjelovanja osoba s oštećenjima i prepreka koje postoji u okolini, a koje onemogućavaju njihovo puno sudjelovanje, na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Kod pristupa osobi s pojedinom vrstom invaliditeta vrlo je važno u svakom individualnom slučaju utvrdit koji je to oblik „razumne prilagodbe” potreban osobi s obzirom na vrstu oštećenja i koja je to potrebna i prikladna preinaka i podešavanje. Primjerice, osoba oštećena sluha prilikom obavljanja redovitih liječničkih pregleda traži da joj se piše na papir, osobi sa intelektualnim oštećenjima potrebno je pojednostaviti informacije na njemu razumljiv način, ali sve detaljnije informacije o različitim oblicima „razumne prilagodbe“ biti će vam prezentirane u nastavku edukacije.

Na kraju se još osvrnula na terminologiju budući da su u svakodnevnom govoru još uvijek prisutni zastarjeli termini koji su često i degradirajući i ponižavajući te nikako ne udovoljavaju zahtjevu iz Konvencije o ravnopravnosti i poštivanju urođenog dostojanstva osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Naime, za djecu s teškoćama u razvoju još se uvijek koriste termini „djeca s posebnim potrebama“ što nije u skladu s Konvencijom.

Isključujuće je, ograničavajuće i ponižavajuće naglašavati „posebne potrebe“ jer sva djeca imaju iste potrebe (za ljubavlju, pripadanjem, prihvaćanjem) dok je za djecu s invaliditetom potrebno osigurati još dodatnu podršku koja proizlazi iz invaliditeta.
Stoga je termin djeca s teškoćama u razvoju prihvatljiviji i neutralniji termin od „djece s posebnim potrebama“ ili isto prisutnog termina „invalidnog djeteta“.
Osobe s tjelesnim invaliditetom ispravno je oslovljavati kao osobe koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica, osobe s teškoćama u kretanju, osobe s mišićnom distrofijom, osobe s multiplom sklerozom/osobe oboljele od multiple skleroze. Naglasak je na osobi, a ne na invaliditetu. Nisu prihvatljivi termini poput invalid, invalid prikovanog za invalidska kolica, šepavac sa štakom, hendikepiran, kljakav i dr. što izravno upućuje na invaliditet osobe i ima za posljedicu degradaciju i ponižavanje same osobe.

Osobe sa osjetilnim oštećenjem obuhvaća oštećenje vida, sluha, ili u rijetkim situacijama oštećenje sluha i vida zajedno. Osobe sa osjetilnim oštećenjima mogu biti slijepe (sa stupnjevima, gluhe (sa stupnjevima). U tom smislu ispravno je navesti osobe oštećena vida, visoko slabovidna osoba, slijepa osoba zatim osoba oštećena sluha, nagluha osoba, gluha osoba. Ukoliko osoba ima oštećenje i vida i sluha, ispravni termin je gluhoslijepa osoba, a pogrešan termin je gluhonijema osoba.

U nastavku edukacije predstavnici organizacija civilnog društva pružili su sudionicima konkretne i detaljne informacije o pravilnom ophođenju prema osobama s različitim vrstama invaliditeta:
predsjednica SOIH-a, Marica Mirić; predstavnik Specijalne bolnice Daruvarske toplice; predstavnica suorganizatora edukacije predsjednica Udruge Impress, Tanja Herceg, mag.psych.; predstavnik Saveza društava distrofičara Hrvatske, Slobodan Marinković; predstavnica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir, Katarina Jurilj; predstavnica Udruge za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja – Svitanje, prof.dr.sc. Slađana Štrkalj Ivezić; predstavnice Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, Justina Zajc i Ivona Divić; predsjednik Udruge slijepih Daruvar, Damir Bokun; predstavnica Hrvatske udruge para i tetraplegičara, Ivana Smrečki; predstavnik Hrvatskog saveza udruga za autizam, Tomislav Cvrtnjak; predsjednica Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Daruvar, Renata Žukina i
Martina Cipan; predstavnik Saveza društava multiple skleroze – Bojan Blažević te o novostima u epidemiologiji invaliditeta, dr. Tomislav Benjak.