Održan drugi sastanak radne skupine za Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom

21. rujna održan je drugi polugodišnji sastanak radne skupine za Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom pri Europskoj mreži nezavisnih institucija za ljudska prava (ENNHRI)

Na sastanku je dan pregled aktivnosti grupe u ovoj godini i suradnje s Agencijom za temeljna prava EU (FRA), EDF-om, MHE-om i Equinetom. Radilo se na zagovaranju protiv nacrta Dodatnog protokola Konvencije iz Ovieda, donošenju Europske strategije za osobe s invaliditetom, a održan je i webinar pod nazivom Pravo na istinu na kojem se između ostaloga razgovaralo o strategijama za deinstitucionalizaciju. Ombudsman Latvije predstavio je istraživanje o osobama s invaliditetom i javnom bilježništvu. Na sastanku je prisustvovala savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie.

Odbora za prava osoba s invaliditetom primijetio je da osobe sa senzoričkim i mentalnim invaliditetom imaju probleme u tome kako biti svjedoci ili stranke u javnobilježničkim postupcima. To je potaknulo ombudsmana Latvije da istraži kakva je situacija po tom pitanju u Latviji. Prikupili su i podatke o situaciji u zakonima koji reguliraju javnobilježništvo u 23 europske zemlje.

S obzirom na to da javni bilježnici osiguravaju zakonitost ugovora,oporuka,punomoći i drugih dokumenata, njihova uloga u kontinentalnom pravnom sustavu je važna. S obzirom na to da osoba može imati poslovnu sposobnost, ali ne i funkcionalnu javni bilježnici provode test funkcionalnosti .

U Latviji pravo da se bude svjedok u javnobilježničkom postupku isključuje osobe s mentalnim teškoćama, gluhe i slijepe. Pri otme se postavlja pitanje tko procjenjuje invaliditet i kako. Ne spominje se korištenje alternativnih medija komunikacije. Jednako tako te kategorije osoba s invaliditetom mogu biti stranka u postupku samo uz dva svjedoka što izaziva pritisak i dodatne troškove. Postoji i ograničenje da se bude svjedok zbog ograničenih sposobnosti (ne izravno zbog određenog invaliditeta). Osim toga u zakonu se koristila zastarjela i uvredljiva terminologija za ovu kategoriju osoba s invaliditetom. Nakon istraživanja došlo je do izmjene zakona u tom dijelu. Slična je situacija i u ostalim zemljama koje imaju sličan sustav.

U nastavku sastanka predstavnici pojedinih institucija govorili su o aktivnostima koje su provodili u prethodnom razdoblju. Ombudsman Latvije dodjeljuje godišnju nagradu za osobu koja je doprinijela unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom, a godišnja konferencija o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom koju ombudsman organizira osmu godinu za redom zbog pandemije se održava tijekom cijele godine i obuhvaća teme prava osoba s invaliditetom u sudskim postupcima i digitalizacija. Pozvali su kompanije koje su razvile digitalne proizvode za osobe s invaliditetom da predstave svoja rješenja. Budući da se djeca trebaju se testirati prije nego krenu u školu, predložili su da se za djecu s teškoćama koja se ne mogu testirati razviju alternativna rješenja.
Tijelo iz Irske zamolilo je iskustva ostalih članica o tome kako podržati udruge osoba s psihosocijalnim invaliditetom koji su podzastupljeni. Zalažu se i za sudjelovanje udruga u izradi zakona. Pred parlamentarnim odborom zalagali su se za ratifikaciju izbornog protokola i upozorili na kašnjenje s izvještajem o provedbi Konvencije od 6 mjeseci uz opasku da i sam Odbor kasni. Proveli su istraživanje o stambenim prilikama osoba s invaliditetom u kojem su između ostalog zaključili da osobe s invaliditetom češće žive u socijalnim stanovima.

U Gruziji se izrađuje nacrt zakona o osobnoj asistenciji, a prikupljaju iskustva o načinu na koji se mogu prikupljati statistički podaci o osobama s invaliditetom koje glasuju na izborima. Grčka osniva središnje tijelo za pristupačnost osobama s invaliditetom. U Belgiji pripremaju posebno izvješće o utjecaju pandemije na prava osoba s invaliditetom dok je Njemačka već objavila dokument o ključnim problemima osoba s invaliditetom tijekom pandemije među kojima su istaknuli nedovoljnu uključenost osoba s invaliditetom u donošenje odluka, trijažu u bolnicama, ograničavanje posjeta u ustanovama. Izmijenjen je zakon o skrbništvu, veći je naglasak na anatomiji, ali zakon nije u potpunosti usklađen s Konvencijom.

Predstavnica EDF-a među ostalim aktivnostima na kojima rade spomenula je uključivanje u reformu izbornog zakonodavstva EU-a i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja. Češka razvija indikatore za praćenje provedbe Konvencije. Rade i na problematici biračkih prava i identificiraju prepreke pristupu biračkim mjestima.

Prilagodba