Održan 3. virtualni okrugli stol „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu, organizirao je 3. virtualni okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Okrugli stol održan je putem videokonferencijskog sustava DŠJU-a dana 22. rujna 2022. godine, a iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom okrugli stol su pratili zamjenik pravobraniteljice Darijo Jurišić i savjetnik Mario Burek.
Od stupanja na snagu Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora u rujnu 2019. godine kontinuirano se prati njegova provedba, a sada već tradicionalni okrugli stol „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“ prilika je za predstavljanje rezultata rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti.
Nakon pozdravnih govora predstavnika organizatora te zastupnika u EU parlamentu i Hrvatskom saboru, održane su tri panel rasprave tijekom kojih je četrnaest izlagača – predstavnika organizacija civilnog društva, predstavnika institucija, akademske zajednice i stručnjaka iz različitih sektora – iznijelo brojna iskustva, mišljenja i konkretne prijedloge za unaprjeđenje digitalne pristupačnosti. Panelisti su iz različitih perspektiva govorili o pozitivnim pomacima koju su postignuti proteklih godina, upozorili su na brojne izazove osiguravanja pristupačnosti digitalnih sadržaja, a izlaganja su ponudila i korisne odgovore za prevladavanje tih izazova.
Tijekom predstavljanja studija i analiza o primjeni Direktive o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora u Europskoj uniji, istaknuto je kako rezultati provedenih istraživanja pokazuju da je Direktiva donijela brojne pozitivne pomake i internetske stranice učinila pristupačnijima osobama s invaliditetom. U velikom broju država kao problem se ističe isključenost predstavnika osoba s invaliditetom u praćenje provedbe Direktive i nacionalnih propisa, dok Republika Hrvatska može poslužiti kao pozitivan primjer u kojemu su u cijeli proces osiguravanja digitalne pristupačnosti od samog početka uz institucije i akademsku zajednicu uključene organizacije civilnog društva koje okupljaju osobe s invaliditetom svih vrsta oštećenja.
Iskustva u svim državama potvrđuju kako je potrebno promijeniti odredbe koje pojedinim tijelima javnog sektora (npr. škole, mediji) omogućavaju da budu izuzeti od obveze osiguranja digitalne pristupačnosti. Svim takvim subjektima preporučuje se da osiguraju pristupačnost svojih digitalnih sadržaja, bez obzira postojala obveza ili ne.
Panelisti su i ove godine predstavili rezultate Istraživanja o pristupačnosti mrežnih stranica te istaknuli dobre i loše primjere iz prakse. Upozoreno je da su pojedina javna tijela unatoč modernizaciji svojih web stranica (npr. Pravni fakultet Zagreb), iste učinili još manje pristupačnima nego prije, a neka tijela (npr. Lučka uprava Dubrovnik) su unatoč projektu usmjerenom upravo na osiguranje digitalne pristupačnosti, izradili nepristupačne web stranice. Kao primjeri loše prakse istaknuti su još npr. HZZO i Grad Zagreb čije web stranice unatoč njihovoj važnosti također nisu pristupačne osobama s invaliditetom. Navedeni primjeri potvrđuju kako je kod kreiranja digitalnih sadržaja ključno konzultirati stručnjake i predstavnike osoba s invaliditetom, jer samo na taj način konačni rezultat može biti zadovoljavajući.
Sudionicima su predstavljeni i primjeri dobre prakse, npr. web stranice Povjerenika za informiranje, Pravnog fakulteta Osijek, CZSS-a Zagreb te Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Pučkog pravobranitelja i dr.
Svim tijelima i kreatorima web stranica preporučeno je povećavanje mogućnosti i prilagodbi, u skladu sa novim saznanjima, iskustvima korisnika i tehničkim dostignućima. Uz ponavljanje primjera, prijedloga i preporuka upućivanih prethodnih godina, posebno je istaknuto kako je važno da alat za osiguranje pristupačnosti (npr. ikona kojom se pristupa postavkama) bude među prvim sadržajima na stranici, a iskustva su pokazala da je gornji desni kut najbolje mjesto za postavljanje iste. Također, naglašena je važnost osiguranja dostupnosti sadržaja na znakovnom jeziku i u pisanom obliku, kako bi osobe s oštećenjem sluha imale pristup istima.
Izlaganjem kojim je ukazano na utjecaj COVID-a na ubrzanje digitalne transformacije i oslanjanje na digitalna rješenja istaknuto je kako je sve izraženija potreba omogućavanja dostupnosti digitalnih sadržaja i starijim osobama, što samo potvrđuje da osiguranje pristupačnosti nije važno samo za osobe s invaliditetom, nego za sve građane čije zdravlje, sigurnost i općenito životna uključenost sve više ovisi o tim sadržajima.
Okrugli stol je i ove godine ponudio brojne primjere dobre prakse, projekte i digitalna rješenja koja osobama s invaliditetom omogućavaju uključivanje u svakodnevne životne aktivnosti.
Sudionicima je tako predstavljena platforma za prevođenje/tumačenje na hrvatski znakovni jezik na daljinu – Slavica Web VRI. Naime, kada korištenje usluge prevoditelja/tumača na licu mjesta nije dostupno, ova platforma pruža rješenje u obliku usluga videotumačenja, odnosno prevođenja pomoću interneta. Istaknuta je važnost platforme za uključenost gluhih osoba u društvo i zajednicu, a cilj je uključiti u korištenje ”Slavice” što veći broj institucija i ustanova čije usluge bi na taj način bile pristupačnije i dostupnije.
Tijekom predstavljanja asistivne tehnologije prikazani su primjeri različitih vrsta komunikatora kojima se upravlja npr. pogledom i/ili mislima, prilagođene tipkovnice, miševi, različiti softweri i druga rješenja koja omogućuju kvalitetniji život osoba s invaliditetom.
Predstavljanjem provedenih istraživanja i projekata sudionici su se mogli upoznati sa primjerima, alatima i korisnim rješenjima koja se mogu koristiti za podizanje razine digitalne pristupačnosti (npr. Laboratorij za asistivne tehnologije i potpomognutu komunikaciju, aplikacije ICT-AAC, kviz za educiranje programera i dizajnera softwerskih rješenja, prilagodba nastave studentima s invaliditetom, Prototip pristupačnog web-sjedišta, Metodologija za razvoj pristupačnog sjedišta weba i dr.).
Kao veliki izazov za sve one koji su izradili različita rješenja (softweri, aplikacije i dr.) ističu se poteškoće (npr. nedostatak financijskih sredstava) za održavanje i daljnje unaprjeđivanje tih rješenja.
Predstavnici tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora istaknuli su da je Europskoj komisiji podneseno 1. trogodišnje izvješće o provedbi Zakona.
Također, predstavili su rezultate istraživanja kojima su prikupljena iskustva korisnika (osoba s invaliditetom), ali i iskustva obveznika osiguranja digitalne pristupačnosti koji su kao najveće izazove istaknuli nedostatak financijskih sredstava, nedostatak osoblja s relevantnim znanjima i vještinama te nedovoljnu educiranost zaposlenih.
Stoga, iznimno je važno nastaviti sa edukacijama koje se kontinuirano provode, postojeće edukacije nadograditi naprednim sadržajima, a ponovljene su i preporuke o važnosti kontinuirane komunikacije i suradnje obveznika (javnih tijela) sa stručnjacima i predstavnicima osoba s invaliditetom svih vrsta oštećenja.
Zaključci ovog skupa koji je svake godine sve posjećeniji i brojniji (2020. godine 150 sudionika, 2021. godine 240 sudionika, 2022. godine preko 250 sudionika) poslužiti će kao temelj i smjernice za provođenje daljnjih aktivnosti, jačanje suradnje svih dionika te intenziviranje aktivnosti usmjerenih na povećanje razine digitalne pristupačnosti i podizanje razine svijesti cijelog društva o ovoj temi. S tim ciljem i ove godine ponavljamo geslo pod kojim se i ovaj okrugli stol održao: „Nema uspješnog digitalnog društva ako svi njegovi građani nisu uključeni“.