Obrazovanje djece i mladih s cerebralnom paralizom u Hrvatskoj
Obrazovanje djece i mladih s cerebralnom paralizom u Hrvatskoj
Obrazovanje djece i mladih s cerebralnom paralizom u Hrvatskoj
Povodom obilježavanja Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom, dana 5. svibnja 2021., Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize organizirao je preko platforme ZOOM, okrugli stol Obrazovanje djece i mladih s cerebralnom paralizom u Hrvatskoj.
Okruglom stolu je prisustvovalo 59 sudionika kako samih osoba s cerebralnom i dječjom paralizom tako i predstavnika različitih državnih i javnih institucija te udruga koje skrbe o osobama s cerebralnom i dječjom paralizom.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak sa svojim savjetnicama također je prisustvovala Okruglom stolu te se i uvodno obratila naglasivši veliki značaj uključivog obrazovanja za aktivno uključivanje u društvo. Naglasila je da je danas, osobama s cerebralnom i dječjom paralizom obrazovanje pristupačnije i dostupnije, ali da i nadalje trebamo djelovati na razvoju uključivog obrazovanja te pozvala sve na suradnju u tome. Naglasila je i značaj razvoja pomoćne tehnologije u tom cilju, a na što su ukazali kasnije i drugi predavači.
Nakon uvodnog predavanja općenito o obrazovanju djece i mladih s cerebralnom paralizom u Hrvatskoj, osvrt koji je dala Mirjana Markovinović iz Saveza, Dora Bašić iz Udruge Loco-Moto, Slavonski Brod, ukazala je na bitne karakteristike obrazovanja prije i sada. Dora Bašić ukazala je i na prednosti i nedostatke uključivanja pomoćnika u nastavi. Značajno je bilo čuti da je uključivanje pomoćnika u nastavi pridonijelo integraciji i inkluziji učenika s cerebralnom i dječjom paralizom, ali da je potrebno educirati pomoćnike u nastavi i djelatnike u školama o zadaćama pomoćnika u nastavi kako bi se spriječile neželjene pojave. Naime, ono što je istaknula kao jedan od nedostataka je razvoj nesamostalnosti i nesudjelovanje učenika s cerebralnom paralizom na nastavi te da se razred više druži s pomoćnikom u nastavi nego s učenikom s cerebralnom paralizom.
Koji oblik potpore pomoćnika u nastavi je potreban i koristan saznali smo kasnije kroz izlaganja i kraćih obraćanja o vlastitim iskustvima kroz procese obrazovanja od samih osoba s cerebralnom i dječjom paralizom: Maje Latinčić, Jasne Skopljak, Ivone Šeparović, Maje Jurković, Nevena Jurine Tomića, Branka Kneževića i Vedrana Grozdanića. Kroz sva njihova obraćanja osjetio se značaj inkluzivnog obrazovanja za učenike i osobe s cerebralnom paralizom uz potrebne potpore i podrške. Branko Knežević istaknuo je koliko je bio usamljen u vrijeme svojeg školovanja te istaknuo da svim budućim školarcima s cerebralnom paralizom želi da budu „normalno integrirani“ u redovite osnovne, srednje i visoke škole, da su oni isto normalni ljudi, a da je „hendikep ustvari više nebriga društva.“
Okrugli stol je bio koncipiran na način da je dao pregled odgoja i obrazovanja od predškolskog odgoja preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te na kraju visokog obrazovanja.
Gospođa Kolinda Vučinić, pedagoginja iz Dječjeg vrtića Matulji govorila je o predškolskom odgoju, a Ljiljana Vugrinec, učiteljica razredne nastave u OŠ Vukomerec o inkluzivnom obrazovanju i bitnim preduvjetima kvalitetnog obrazovanja u osnovnoj školi.
Nastavnica u Ekonomskoj-birotehničkoj i trgovačkoj školi u Zadru, Kristina Kojić Pavin govorila je o obrazovanju u srednjoj školi uz prikaz učenika s cerebralnom paralizom u njihovoj školi.
Osvrt na izazove studiranja studenata s cerebralnom paralizom dale su Ivona Šeparović i Sanja Krznarić.