Obilježavanje Međunarodnog dana žena – 8. ožujka

U okviru Kampanje „Aktivne i uključene“ Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske u partnerstvu s Pravobraniteljem za osobe s invaliditetom organizirala je skup povodom obilježavanja 8. ožujka – Međunarodnog dana žena pod nazivom „Razumna prilagodba u sustavu zdravstva“.
U nazočnosti preko 60 sudionica/ka na skupu su se obratili Zorislav Bobuš, predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Marica Mirić, koordinatorica SOIH Mreže žena s invaliditetom, Gordana Jurčević, predsjednica SOIH Mreže žena s invaliditetom, Lorena Vovk, stručna suradnica SOIH-a, a posebno smo zahvalni ženama s invaliditetom koje su podijelila svoja iskustva u ostvarivanju zdravstvenih usluga.
U svom izlaganju pravobraniteljica je navela sljedeće:

Prepreke poput arhitektonskih i komunikacijskih u dostupnosti zdravstvenih usluga, nepostojanje prilagođene medicinske opreme i pomagala, problemi u komunikaciji sa zdravstvenim osobljem, udaljenost do zdravstvene ustanove,sve navedeno čini propuštanjerazumne prilagodbe, odnosno neke od najčešćih oblika diskriminacije koji utječu na odluku hoće li osoba, u ovom slučaju žena s invaliditetom ostvarit svoje pravo na zdravlje, koje joj je zagarantirano čl.25. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Usprkos preuzetoj konvencijskoj obvezi iz čl.8. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koja nalaže Republici Hrvatskoj primjenu načela pristupačnosti kao pravila, iskustva pravobraniteljstva za osobe s invaliditetom govore drugačije. Naime, zdravstvene usluge nisu u potpunosti dostupne svima kojima su potrebne. Razlozi su višestruki.

U registru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na dan 11.veljače 2019.g. evidentirano je ukupno 202.114 žena s invaliditetom. Kada govorimo o dobi, 16 447 djevojčica i djevojaka s invaliditetom je u dječjoj dobi 0-18 godina (8,1%), 75 781 žena s invaliditetom je u radno aktivnoj dobi 19-64 godine (37,5%) dok je najveći broj u dobi većoj od 65+ njih 109 886 (54,4%). Najveći broj žena s invaliditetom ima kao uzrok invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe iz skupine oštećenja lokomotornog sustava te posljedica kroničnih bolesti. Najveći broj žena s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj županiji. U te dvije županije živi oko 31% od ukupnog broja žena s invaliditetom u RH.

Unatrag nekoliko godina institucijama poput Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne i područne samouprave upućivali smo preporukeu cilju poštivanja obveza sukladno propisima, a koje se odnose na uklanjanje preprekapoput nepristupačnog ulaza u zgradu zbog nepostojanja kosina/rampa, platformi, liftova, neprilagođenih sanitarnih čvorova, zatim opremanja ustanova potrebnom medicinskom opremom, pomagalima i dr.
Kroz druge preporuke ukazali smo da je posebnu pozornost potrebno obratiti kod obavljanja preventivnih pregleda žena s invaliditetom poput ginekoloških pregleda i pregleda dojki, zbog potrebne prilagodbe i podrške. U tom smislu smo nadležnim institucijama preporučili opremanje ustanova prilagođenom opremom kako bi se pregled mogao obavitišto jednostavnije i nesmetano (prilagođen ginekološki stol), poštujući dostojanstvo, privatnost i intimnost svake žene. Međutim, zabrinjavajućje slab odaziv žena s invaliditetom na same preventivne preglede. Razlog tome, osim općenito nepristupačnosti pojedinih ustanova, je općenito niska svijest žena s invaliditetom o potrebi obavljanja pregleda, neovisno dali žive u urbanim ili ruralnim sredinama. Stoga smo preporučili Ministarstvu zdravstva, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo isvim udrugama osoba s invaliditetom u RH da provode aktivnosti usmjerene informiranju i osnaživanju žena s invaliditetom, kako bi u što većem broju odlazile na preglede koji su im dostupni, a u skladu s načelom razumne prilagodbe, odnosno pristupačnosti, trajanje pregleda i potrebne podrške. Kako bi pregled bio potpun, potrebno je i da komunikacija sa medicinskim osobljem bude osigurana ovisno o potrebnoj podršci ženi s invaliditetom, kako bi razumjele informacije o svom zdravstvenom stanju. Stoga su i prilagodbe u komunikaciji nužne (posebice kada govorimo o osobama oštećenog vida i sluha, kao i osoba s intelektualnim teškoćama).
U proteklom razdoblju dane su i preporuke vezano uz stomatološku zaštitu i potrebne prilagodbe, ali i preporuke u svrhu osiguravanja značajnijih proračunskih sredstava kao i drugih izvora financiranja za veću dostupnost i kvalitetu zdravstvene usluge.
Većina preporuka se općenito odnosila na sve osobe s invaliditetom neovisno o spolu i dobi.

Usprkos prihvaćanju pojedinih preporuka i vidljivim pomacima, smatramo kako postoji značajan prostor za unaprjeđenje dostupnosti zdravstvenog sustava pred kojim su izazovi i postoji potreba za ulaganjem znatnijih napora kako bi se realizirali konvencijski zahtjevi.

Mišljenje Odbora za prava osoba s invaliditetom, sadržano u Općem komentaru br.2 (2014) na članak 9. Konvencijeo pravima osoba s invaliditetom govori kako se Republika Hrvatskaobvezala na provedbu standarda pristupačnosti koji je za razliku od standarda razumne prilagodbe bezuvjetan.

Razumna prilagodba je načelo po kojem su sve nadležne institucije i tijela dužni učiniti u onim situacijama kada ista ne predstavlja nesrazmjeran teret za ono tijelokoje je to dužno provesti, odnosno “bezuvjetnost provedbe pristupačnosti znači da se države potpisnice ne mogu pozivati na mjere štednje kao izgovor za izbjegavanje postupne realizacije pristupačnosti za osobe s invaliditetom“.

Stoga ovim putem pozivamo nadležne institucije da se rukovode odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te Općim komentarima Odbora UN-a, koji pojašnjavaju obveze države, kako bi sve osobe s invaliditetom uživale najviše ostvarive zdravstvene standarde bez diskriminacije na osnovi invaliditeta, zajamčene čl.25. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.