Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom akcijom Volim život

Povjerenstvo za osobe s invaliditetom zajedno sa gradom Velika Gorica, obilježio je u sklopu svog programa akcije Volim život, Međunarodni dan osoba s invaliditetom u Velikoj Gorici, tribinom na temu Nasilje nad ženama s invaliditetom i kako ga prevenirati održanoj u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici.
Na istoj su kao gosti sudjelovali ravnateljica Doma za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja „ Duga – Zagreb“ Željka Barić, zamjenica voditeljice SOIH-SOS telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja Ivana Kučina, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Ana Bajer, i saborska zastupnica Ljubica Lukačićte su se osvrnule na ovu temu temeljem svog profesionalnog iskustva.
S obzirom na temu, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je tom prilikomnaglasila diskriminatoran položaj žena s invaliditetom, koji se očituje kako u privatnoj sferi njihovog života, tako i u području obrazovanja i zapošljavanja. Zabrinjavajući je podatak da je od ukupnog broja žena sa invaliditetom upisanih u Registru osoba s invaliditetom, čak 72% žena ima završen niži stupanj obrazovanja ili završenu osnovnu školu, a što za izravnu posljedicu ima nezaposlenost ili zaposlenost na slabo plaćenim poslovima koji ne mogu osigurati dostojanstven i samostalan život.
Zbog prisutnosti tradicionalnih i patrijarhalnih stavova o ženskoj ulozi, žene bez invaliditeta se nevoljko odlučuju prijaviti nasilje, a ova odluka posebno je teška ukoliko žena ima neki oblik invaliditeta. Naime, ovakav status za ženu obično povlači njenu ovisnost o nasilniku, bilo da se radi o ekonomskoj ovisnosti, ovisnosti o brizi i njezi ili slično, budući da je nasilje počinjeno najčešće od strane bračnog odnosno izvanbračnog druga i od strane roditelja.
Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u više je navrata napomenuo kako snažno preporuča edukaciju na svim razinama, kako od tijela koje vode postupke tako i do edukacije samih žena s invaliditetom o prepoznavanju nasilja kao i rad na njihovom osnaživanju. Posebna je obveza države uspostave usluga koje će pružiti primjerenu skrb za žene i djevojke s invaliditetom.
Najviše pritužbi Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom dobiva na psihičko nasilje, nešto manje ekonomsko, no službeni statistički podaci koji se vode kod pojedinih institucija ne daju stvarni prikaz stanja pa tako i dalje govorimo o sivoj brojci. U tom smislu potrebno je usvojiti preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetomo potrebi prikupljanja statističkih podataka isustavnog pregledavanja i preoblikovanja sustava prikupljanja podataka u mjeri koja se odnosi na žene i muškarce s invaliditetom te potrebe da Republika Hrvatska bude aktivno uključena i da se blisko savjetuje s osobama s invaliditetom i njihovom predstavničkim organizacijama.
U svom desetogodišnjem radu pravobraniteljica za osobe s invaliditetom upozoravala je nadležne institucije na položaj žena sa invaliditetom kao žrtve nasilja odnosno njihov višestruko diskriminirajući položaj, zalažući se da se kroz zakonodavne i druge inicijative implementiraju načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u hrvatsko zakonodavstvo.
Konvencije o pravima osoba s invaliditetom uz Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji predstavlja izuzetno važan pravni mehanizam u borbi protiv nasilja nad ženama s invaliditetom.