Nema uspješnog digitalnog društva ako svi njegovi građani nisu uključeni

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu (DŠJU), organizirao je 2. virtualni okrugli stol na temu „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Okrugli stol održan je putem videokonferencijskog sustava DŠJU-a dana 22. rujna 2021. godine, uz sudjelovanje preko dvije stotine predstavnika državnih, javnih i sudskih tijela, jedinica lokalne i područne samouprave, te predstavnika organizacija civilnog društva. Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom okruglom stolu je prisustvovao savjetnik pravobraniteljice Mario Burek.
U svojim pozdravnim govorima predstavnici organizatora istaknuli su kako se okruglim stolom želi predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (nn.hr). Također, naglasili su kako se okrugli stol organizira u okviru Konferencije o budućnosti Europe, a obzirom na godinu dana provedbe navedenog zakona panel raspravom se želi omogućiti sudionicima da podijele svoja iskustva i ideje o digitalnoj pristupačnosti te na taj način pridonesu oblikovanju europske zajedničke budućnosti.
Tijekom panel rasprave stručnjaci iz različitih životnih područja i predstavnici osoba s invaliditetom iznijeli su brojna iskustva, mišljenja i prijedloge za unaprjeđenje digitalne pristupačnosti, a sudionike se podsjetilo na činjenicu da se od 23. rujna 2021. godine odredbe zakona primjenjuju i na mobilne aplikacije. Panelisti su iz svojih različitih perspektiva govorili o pozitivnim pomacima koju su postignuti u proteklih godinu dana, ali su isto tako upozorili na brojne izazove osiguravanja digitalne pristupačnosti. Izdvojen je primjer središnjeg državnog portala https://gov.hr/ koji je dorađen kako bi bio pristupačniji osobama s invaliditetom svih vrsta oštećenja, ali je također upozoreno na sve nedostatke koji su još uvijek prisutni i na čijem otklanjanju se kontinuirano radi. Kao neophodan uvjet za uklanjanje svih prepreka i osiguranje pristupačnosti istaknuta je suradnja obveznika osiguranja pristupačnosti i samih osoba s invaliditetom. Stoga, tijekom rasprave se u više navrata pozvalo predstavnike udruga, ali i sve ostale da ukazuju na prepreke na koje nailaze te da iznose svoje prijedloge (npr. izravnim obraćanjima nadležnim tijelima, sudjelovanjem u javnoj raspravi Europske komisije o procjeni Direktive o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija i sl.).
Od aktivnosti koje su panelisti predstavili izdvajamo provedene edukacije za obveznike osiguranja pristupačnosti, promoviranje važnosti digitalne pristupačnosti, praćenje ispunjavanje obveza koje proizlaze iz zakona te priprema 1. izvješća Europskoj komisiji koje je potrebno predati do kraja 2021. godine.
Također, predstavljeni su i primjeri dobre prakse u vidu provedenih projekata (VRI – prevođenje na daljinu Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, NLTP National Language Technologies Portal – CEF projekt s dva hrvatska partnera) korisnih aplikacija (npr. HRana, aplikacija Ministarstva poljoprivrede), te internetskih stranica koje su predstavnici osoba s invaliditetom istaknuli kao digitalno pristupačne (npr.: Naslovna – Povjerenik za informiranje (pristupinfo.hr) Naslovna | Hrvatski sabor ).
Predstavnici osoba s invaliditetom u svojim izlaganjima upozorili su na najčešće poteškoće i prepreke na koje i dalje prečesto nailaze (neprimjerena veličina slova i prostora za upisivanje teksta, vremenska ograničenja za unos teksta, automatsko listanje stranice, vrsta fonta, neprimjereni kontrasti, nemogućnost korištenja čitača teksta, nepristupačnost audio/video sadržaja i sl.), te su kroz primjere loše i dobre prakse iznijeli konkretne prijedloge za unaprjeđenje digitalne pristupačnosti koja je nužna kako bi se osigurala veća uključivost hrvatskog društva.
Zaključci ovog okruglog stola poslužiti će kao temelj i smjernice za provođenje daljnjih aktivnosti, jačanje suradnje svih dionika i posebno intenziviranje aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti društva o ovoj temi.