Međunarodni dan žena

Položaj žena s invaliditetom u Republici Hrvatskoj je i nadalje nepovoljan te se žene s invaliditetom suočavaju sa preprekama u svim segmentima života, a što utječe na njihov neovisan život.

Izloženost dvostrukoj stigmatizaciji – po osnovu invaliditeta i spola najveća su prepreka za veću uključenost djevojčica i žena s invaliditetom u obrazovanje i zapošljavanje, a što potvrđuju podaci o obrazovnoj strukturi i radnom statusu. Naime, čak 72,8 % žena s invaliditetom nema završenu OŠ ili samo OŠ, 18,2 % ima završenu srednju školu i to pretežito trogodišnju, više ili visoko obrazovanje ima svega 7,2 %. Budući da se žene s invaliditetom pretežito obrazuju za pomoćna zanimanja, ako i dobiju priliku za rad – to je uglavnom na slabo plaćenim poslovima što dovodi do ekonomske ovisnosti, isključenosti, nemogućnosti utjecaja na vlastiti život i socijalnoj deprivaciji. U 2019. godini je posredstvom Zavoda za zapošljavanje zaposleno 42,1 % žena s invaliditetom. U mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno ih je 37,4 %. Od ukupno 11 610 zaposlenih osoba s invaliditetom dan 31. prosinca 2019.g. bilo je zaposleno 5 021 žena s invaliditetom. Bez osnovnih priključaka za struju, vodu, kanalizaciju i u skupnim prostorima živi 12,4% žena s invaliditetom.
Prava na obrazovanje i zapošljavanje smatramo temeljnim pravima jer omogućavaju osobama s invaliditetom neovisno o spolu, da se izdignu iz siromaštva .

U Registru osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u siječnju 2020. evidentirano je ukupno 496 609 osoba s invaliditetom, od čega su 196 609 žene s invaliditetom, odnosno 39,6 %.

U ostvarivanju prava na partnerske odnose i reproduktivnih prava žene s invaliditetom se susreću s brojnim predrasudama i društvenim preprekama, nerazumijevanjem okoline i izostankom podrške, otežanom pristupu zaštiti reproduktivnog zdravlja osobito u ruralnim područjima.
Premda je Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka maternice, HZJZ poseban naglasak stavio na žene s invaliditetom, slab je odaziv preventivnim ginekološkim pregledima i pregledima dojki. Razlog za to je izostanak svijesti o važnosti preventivnih pregleda u smanjenju rizika od narušavana reproduktivog zdravlja, ali i nepristupačnost zdravstvenih usluga i opreme te izostanak prijevoza i asistencije prilikom pregleda.

U 2019 godini rodilo je ukupno 1 096 žena s invaliditetom. Preduvjet za ostvarivanje prava na dom i obitelj i prava na slobodno izabrano roditeljstvo je odgovarajuća podrška, a koja u sustavu nedostaje.

Premda je prema mnogim pokazateljima nasilje nad ženama s invaliditetom prisutno u svim oblicima, od psihološkog do seksualnog, žene s invaliditetom rijetko prijavljuju nasilje. Najčešći razlozi za to su ovisnost o nasilniku, nepovjerenje u sustav, neinformiranost o mogućnostima zaštite, što nameće veću odgovornost institucija i stručnjaka u pogledu ranog prepoznavanja svih oblika nasilja.

Podzastupljenost žena s invaliditetom u tijelima vlasti, upravnim ili nadzornim tijelima umanjuje mogućnost izravnog utjecaja žena s invaliditetom na stvaranje poticajne klime za veći društveni utjecaj na javne politike s ciljem unapređenja položaja žena s invaliditetom.

Upozoravamo kako položaj žene s invaliditetom u Republici Hrvatskoj ne udovoljava konvencijskim zahtjevima te je država dužna poduzeti mjere kojima bi se ženama s invaliditetom priznala temeljna ljudska prava, sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. „Države stranke priznaju da su žene i djevojke s invaliditetom izložene višestrukoj diskriminaciji te će u tom smislu poduzeti mjere radi osiguranja punog i ravnopravnog uživanja svih njihovih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Države stranke će poduzeti sve odgovarajuće mjere radi osiguranja punog razvoja, napretka i osnaživanja položaja žena kako bi im zajamčile korištenje i uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda navedenih u ovoj Konvenciji (čl.6.Konvencije)

Države stranke se obvezuju usvojiti žurne, učinkovite i primjerene mjere u svrhu:
Podizanja razine svijesti u svim segmentima društva, uključujući i razinu obitelji, u svezi s osobama s invaliditetom, kao i promicanja poštivanja njihovih prava i dostojanstva, borbe protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom na svim područjima života, uključujući one utemeljene na spolu i dobi…(čl.8.Konvencije).“

Prilagodba