Međunarodna konferencija „Sigurni i jednaki u izvanrednim situacijama“

U Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, u sklopu projekta SEE ME, od 12. do 14. prosinca 2022. godine, održana je međunarodna konferencija „Sigurni i jednaki u izvanrednim situacijama“. Domaćini konferencije bili su Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gora, koji su konferenciju organizirali zajedno s Ravnateljstvom civilne zaštite Republike Hrvatske i Upravom za zaščito in reševanje Republike Slovenije.

Projekt „Equalization of opportunities for persons with disabilities in emergencies“ – SEE ME provodi se od 1. ožujka 2022. godine, a financiran je u okviru programa Mehanizama Europske unije za civilnu zaštitu. Glavni koordinator projekta je Ravnateljstvo civilne zaštite Republike Hrvatske, a nakon provedenih prvih aktivnosti koje su se odnosile na analize specifičnih potreba i nedostataka u postupanjima s osobama s invaliditetom u hitnim situacijama, analize trenutnih praksi postupanja s osobama s invaliditetom u takvim situacijama na razini Europske unije, te prikupljena najbolje međunarodne prakse, održana je i ova međunarodna konferencija. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici nadležnih državnih tijela i institucija iz Crne Gore, Slovenije i Hrvatske, osobe s invaliditetom, predstavnici organizacija civilnog društva, predstavnici akademske zajednice i pripadnici različitih žurnih službi.

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na konferenciji je sudjelovao zamjenik pravobraniteljice Darijo Jurišić koji je odgovarao na pitanja sudionika i izlagao temu „Korištenje podataka o osobama s invaliditetom u izvanrednim situacijama“.

Tijekom izlaganja predstavljene su podaci o osobama s invaliditetom Registra za osoba s invaliditetom, kao i preporuke Pravobranitelja za osobe s invaliditetom upućivane nadležnim tijelima u slučajevima izvanrednih situacija i događaja, od poplava 2014. do potresa 2020. godine. Tako su uslijed katastrofalnih posljedica poplave 2014. godine stradale i brojne obitelji čiji su članovi osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju. Iako su nadležna tijela, udruge, kao i druge različite organizacije pomogle da se osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju s obiteljima smjeste u najpovoljnije oblike smještaja te se zbrinu, bilo je vidljivo da je bilo potrebno učiniti još više kako bi ova populacija građana s izrazito velikim potrebama bila adekvatno zbrinuta i što je to moguće prije vraćena u svoje domove. Tada je pravobraniteljica preporučila da se napravi analiza provedenih postupaka tijekom poplava kako bi se što kvalitetnije razradili operativni planovi i planovi za civilnu zaštitu koji sadrže odredbe o evakuaciji i spašavanju osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te da se za takve nepredvidljive situacije unaprijed osiguraju financijska sredstva koja bi omogućila jednoj od najosjetljivijih populacija građana mogućnost povratka u svakodnevne aktivnosti, što prije od trenutka nastanka nesreće. Vezano za situacije nastale nakon potresa, istaknuto je kako neovisno radi li se o kontejnerima ili zbrinjavanju u organiziranim uvjetima smještaja, zbog izrazitih teškoća prilagodbe na drugačije okruženje, potrebno je da osobe s invaliditetom u obnovi stradalih stambenih objekata imaju prioritet. Iako je impresivna snaga solidarnosti građana Hrvatske u situacijama prirodnih i/ili drugih katastrofa kada nastradala područja doslovce u kratkom vremenu preplavi „val dobrote“ – isto ne smije postati jedinim supstitutom u bilo kojem području za sustavne, koordinirane i ciljane mjere i aktivnosti koje moraju poduzimati nadležna tijela – od lokalnih do nacionalnih – već biti okvirom za izradu i razradu kratkoročnih i dugoročnih planova djelovanja. Vezano za posljedice potresa Ministarstvu unutarnjih poslova je upućena preporuka da se prilikom programiranja mjera i aktivnosti za korištenje sredstava iz fondova Europske unije u sljedećem financijskom razdoblju (2021.-2027.) predvidi aktivnost kojom će se omogućiti financiranje digitalnog rješenja kao potrebnog pomoćnog sredstva žurnim službama, koje će sadržavati potrebne podatke o osobama s invaliditetom u slučaju potrebe za njihovom spašavanjem.
O hrvatskim iskustvima govorili su još Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) i doc. dr. sc. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.