Konferencija: Pristup osoba s invaliditetom pravima iz Direktive o žrtvama

U Zagrebu je 21. veljače 2020. godine u kongresnoj dvorani Hotela Academia održana konferencija „Pristup osoba s invaliditetom pravima iz Direktive o žrtvama: ključne točke i izazovi“ projekta ARVID (Advancing access to rights under Victims’ Directive for Persons with Disabilities – Bolji pristup osoba s invaliditetom pravima zajamčenima Direktivom o žrtvama).

Konferencija predstavlja početni događaj projekta ARVID, financiranog iz Programa Europske unije za pravosuđe, čiji je cilj istražiti, raspraviti i predložiti načine na koji se mogu osigurati puno korištenje prava iz Direktive o žrtvama za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj i Sloveniji. Koordinator projekta je Hrvatski pravni centar, a partneri Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom (HR), Udruga za podršku žrtvama i svjedocima (HR), Mirovni institut (SI) i Udruga Altra (SI).

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na konferenciji su sudjelovali pravobraniteljica Anka Slonjšak, zamjenik pravobraniteljice Darijo Jurišić i savjetnica Andreja Makar.

Projekt se odnosi na sadržaj Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (Direktive o žrtvama) koja je donesena s ciljem osiguravanja da žrtve kaznenih djela dobiju odgovarajuće informacije, potporu i zaštitu te da im bude omogućeno sudjelovanje u kaznenim postupcima. Direktivom je propisano da države članice moraju osigurati da se žrtve priznaju kao žrtve i da se prema njima postupa s poštovanjem, na osjećajan, primjeren, stručan i nediskriminirajući način, i to u svim kontaktima sa službama za potporu žrtvama i službama za popravljanje štete ili nadležnim tijelom koje postupaju u okviru kaznenog postupka. Analizirajući trenutno stanje prepoznat je opći nedostatak pokazatelja i podataka o žrtvama kaznenih djela koje su osobe s invaliditetom i slijedom toga potreba za istraživanjem zbog poboljšanja sadašnje situacije. Na Konferenciji su predstavljeni sustavi podrške žrtvama u Hrvatskoj i Sloveniji te dosadašnji napredak u primjeni Direktive o žrtvama. Namjera projekta je, u 18 mjeseci predviđenog trajanja, istražiti razinu sudjelovanja osoba s invaliditetom kao žrtava i svjedoka u kaznenopravnim postupcima, kao i moguće probleme koji ograničavaju njihovo potpuno sudjelovanje.

Rezultati istraživanja projekta će poslužiti za:
(a) formuliranje i zagovaranje boljih usluga podrške za osobe s invaliditetom, uključujući i sve potrebne prilagodbe,
(b) razvoj znanja i alata koji će izravno služiti osobama s invaliditetom koje su žrtve kaznenih djela, i stručnjacima i institucijama zaduženima za osiguranje pomoći tim osobama u ostvarivanju prava koja im jamči Direktiva o žrtvama 2012/29/EU.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak održala je izlaganje „Praksa i pitanja povezana sa sudjelovanjem osoba s invaliditetom u pravosudnim procesima“. Tijekom izlaganja izneseni su podaci i iskustva prikupljeni tijekom rada i postupanja Pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Ukazano je kako je nužno s međuresornom suradnjom i suradnjom s civilnim društvom provoditi edukacije na svim razinama i to edukacije o komuniciranju i uvažavanju specifičnosti različitosti oštećenja uz istovremeno osnaživanje osoba s invaliditetom te razvijanje alate za prepoznavanje nasilja. Nadalje, utvrđeno je kako je potrebno uspostaviti palete usluga u svrhu skrbi i podrške s invaliditetom, posebice u postupku protiv počinitelja. S obzirom na dugotrajnost sudskih postupaka, kada su žrtve kaznenih djela osobe s invaliditetom, potrebno je osigurati psihološku podršku, financijsku skrb i druge potrebne razine podrške u obliku asistencije prilagođene svakom pojedinom slučaju. Poseban problem predstavlja i nepostojanje odgovarajućih statističkih podataka koji bi se mogli koristiti kao relevantni izvori za oblikovanje i razvijanje javnih politika. Sve to kao uz nužnost ostvarivanja međuresorne suradnje i suradnje s civilnim društvom.