Konferencija: 30 godina zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj: prošlost, sadašnjost i budućnost

14. siječnja 2022. održana je putem platforme Zoom konferencija 30 godina zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj: prošlost, sadašnjost i budućnost. Konferenciju su organizirali Pučka pravobraniteljica i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom konferenciju su pratili zamjenici pravobraniteljice Mira Pekeč Knežević i Darijo Jurišić te savjetnica Branka Meić Salie. Na konferenciji se razgovaralo o važnosti zaštite ljudskih prava za međunarodno priznanje i budućnost RH, a poseban naglasak stavljen je na ranjive skupine i osobe lišene slobode među kojima su istaknute i osobe s invaliditetom koje se nalaze na institucionalnoj skrbi, starije osobe i osobe s mentalnim invaliditetom prilikom liječenja i smještaja u psihijatrijskim ustanovama.
S tim u vezi savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie izrazila je zadovoljstvo što se u kontekstu lišavanja slobode progovorilo i o osobama s invaliditetom budući da i stručnoj javnosti postoji niska razina svijesti da se te osobe nalaze u situaciji kad su de facto lišene slobode ne samo zato jer ne mogu donositi odluke o svojim životima već se njihovo svojevoljno napuštanje ustanova za smještaj tertira kao bijeg i privodi ih se natrag. Istovremeno ne mogu niti napustiti ustanovu jer za njih država nije osigurala drugi oblik podrške koji bi im omogućio život u zajednici. Vezano uz napredak ostvaren u Zakonu o zaštiti osobe s duševnim smetnjama prema kojem postoji obaveza da se provjeri je li osoba s duševnim smetnjama sposobna razumjeti informaciju, a ne da se pretpostavi da ona to zbog svoje teškoće nije sposobna, savjetnica Meić Salie dodala je kako Konvencija o pravima osoba s invaliditetom postavlja još veći standard prema kojem je osobi potrebno osigurati prilagodbu načina na koji se prenosi informacija, a ne da se davanje informacije u jednakom obliku kao i osobi bez teškoća smatra jednakim postupanjem.
Uvodničari dekan Pravnog fakulteta prof. dr Ivan Koprić, pučka pravobraniteljica Tene Šimonović Einwalter i izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade Borisa Milošević istaknuli su važnost zaštite ljudskih prava i vladavine prava te potrebu jačanja neovisnosti pravobraniteljskih institucija, ali i drugih institucija kao važne demokratske poluge. U izlaganjima panelista dana je analiza stanja ljudskih prava, osobito prema ranjivim društvenim skupinama te iskustva Europskog suda za ljudska prava te značenje presuda za podizanje standarda zaštite ljudskih prava kako u RH tako i drugim članica. Pri tome je prof. Turković, s devetogodišnjm iskustvom sutkinje Suda naglasila vrijednost presuda i činjenicu da su neke presude koje se odnose na RH bile poticaj zakonodavnih promjena u drugim zemljama članicama Vijeća Europe.
Konferencija je završila raspravom o vladavini prava i ljudskim pravima u sklopu koje se govorilo i provedbi Zakona o suzbijanju diskriminacije. Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja istaknula je podatke prema kojim se od 200 tužbenih zahtjeva prema ZSD-u usvoji samo njih 11 što ukazuje na činjenicu da postoji problem u provedbi. Neki od razloga koje je navela su neshvaćanej pojma diskriminacije i toga da nije svako nepravedno postupanje diskriminacija ukoliko nije uvjetovano nekom od osnova. Postoje i problemi s konceptom prebacivanja tereta dokazivanja. Istaknut je i problem neprihvaćanja izvješća pravobranitelja u Saboru uslijed kojeg prema zakonu pravobranitelj gubi mandat što je prijetnja nezavisnosti institucije. Zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić u tom je kontekstu podsjetio da izvješća posebnih pravobranitelja nisu samo izvješća o radu tih institucija nego su i izvješća o stanju ljudskih prava u područjima njihove nadležnosti.