U prostorima Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije u Krapini 30. studenog 2023. je održana završna konferencija pod nazivom „Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu – osnaženi nastavljamo“. Konferenciju su organizirali Hrvatska udruga za ranu intervenciju i Krapinsko- zagorska županija kao završetak zajedničkog 15-mjesečnog projekta pod nazivom „Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu“. Projekt koji je financiran iz Fonda za aktivno građanstvo proveden je i u partnerstvu s Gradskim uredom za obrazovanje i mlade iz Reykyavika, Island.

Kako godinama izvještavamo Republika Hrvatska nema sustav rane intervencije kojim bi se riješio niz pitanja koja roditelji pojedinačno i kroz različite inicijative artikuliraju – pitanje dostupnosti svih potrebnih rehabilitacijskih postupaka, smislene međuresorne i međuinstitucionalne suradnje, usklađenosti propisa u smislu prava roditelja i djeteta, a prvenstveno pitanje rane rehabilitacijske podrške djetetu neovisno o tome u kojoj i koliko razvijenoj sredini živi. Neosiguravanje primjerene stručne podrške djeci s teškoćama u razvoju u smislu ranog poticanja razvoja i neosiguravanje prevencije daljnjeg invaliditeta predstavlja nepoštivanje odredbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, ali predstavlja i razlikovanje djece s osnova zdravstvenog stanja, jer se propušta osigurati odgovarajući rani tretman, sveobuhvatnu psihosocijalnu podršku i korištenje javnih servisa na ravnopravnoj osnovi s drugima. Konvencija obvezuje na poduzimanje djelotvornih mjera kojima će se proširiti sveobuhvatne usluge i programi rehabilitacije, posebno na području zdravstva, obrazovanja i socijalnih usluga, na takav način da programi rehabilitacije započnu u najranijoj mogućoj fazi i budu temeljeni na multidisciplinarnoj procjeni individualnih potreba, na najbližoj mogućoj lokaciji njihovom prebivalištu.

U nedostatku rane intervencije Hrvatska udruga za ranu intervenciju godinama zagovara potrebu i nužnost rane intervencije te u suradnji s lokalnim zajednicama koje prepoznaju potrebu razvija određene aktivnosti. Tako je nastao i projekt „Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu“ čije aktivnosti i rezultati su predstavljeni na završnoj konferenciji.

Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu Krapinsko-zagorske županije je zajedničko tijelo usmjereno poticanju socijalnih dijaloga brojnih dionika rane intervencije u djetinjstvu, jačanju njihovih zagovaračkih i stručnih kapaciteta te zagovaranju lokalnih, regionalnih i nacionalnih politika za djecu s razvojnim rizicima i teškoćama rane i predškolske dobi i njihove obitelji. Kroz projekt je tako nastala mreža različitih dionika radi međusektorske suradnje, a koji su zajednički zaključili i nadležnim institucijama uputili sljedeće preporuke: da je nužna uspostava jedinstvenog mjesta pristupa uslugama rane intervencije u djetinjstvu, preuzimanje odgovornosti za izgradnju integriranog modela usluga rane intervencije, unaprjeđenje razmjena informacija, kontinuirana senzibilizacija opće i stručne javnosti i kontinuirana edukacija stručnjaka iz svih sektora. U sklopu Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske toplice djeluje Kabinet za ranu intervenciju u kojem je trenutno zaposlena samo jedna osoba – edukacijska rehabilitatorica, a odobreno je i zapošljavanje logopeda te se dogodine nadaju i zapošljavanju psihologa. Cilj je da navedeni Kabinet pomogne, a što već i radi roditeljima da ne lutaju za podrškom, potporama i pravima koja njihova djeca i oni imaju.

Predstavljeni su i rezultati intervjua s roditeljima te je više puta istaknuto upravo „lutanje“ i roditelja i stručnjaka za potrebnom podrškom, informacijama i intervencijama. Roditelji ukazuju da je premali broj stručnjaka koji su ujedno preopterećeni, stručnjaci su im dosta udaljeni od mjesta stanovanja te zbog toga i često nedostupni, velike su socijalne razlike. Naglašene su i duge liste čekanja.

Na konferenciji je istaknuta i velika uloga dječjih vrtića u ranoj intervenciji. Dječji vrtići  predstavljaju prirodnu i inkluzivnu okolinu, a rana intervencija u djetinjstvu se temelji na poticanju učenja u prirodnoj okolini. Naime, kada je dijete s teškoćama u razvoju uključeno u vršnjačku skupinu uči životno važne vještine kroz interakcije u prirodnim situacijama i dnevnim rutinama. Osim toga dječji vrtić je često i prvo mjesto detekcije i intervencije zbog čega je također bitno da su u vrtiću zaposleni stručnjaci koji to mogu prepoznati ili dostupnost stručnjaka u lokalnoj zajednici za pravovremenu intervenciju što je ustvari cilj rane intervencije. Uz pružanje podrške obitelji, podrška je potrebna i dječjim vrtićima osobito odgojiteljima djece rane i predškolske dobi na kojima leži odgovornost provedbe inkluzivne prakse u odgojno-obrazovnim skupinama.

Na kraju je istaknuta potreba međusektorske suradnje i povezivanja te u tom cilju potrebnog protokola odnosno regulatorne politike u tom smjeru.

Konferenciji je prisustvovala i savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Lidija Pongrac.