Budući da je iskustvo praćenja dosadašnjih predizbornih kampanja pokazalo da se u to vrijeme učestalo koristi neprihvatljiva terminologija kako bi se diskreditirali i uvrijedili politički protivnici, ovim povodom pozivamo sve osobe koje javno istupaju u kampanji, političare/ke, političke stranke i medije, a posebno kandidate u izbornim procesima, da preuzmu odgovornost za izgovorene riječi i u potpunosti izbjegnu isticanje fizičkih, psihičkih i drugih osobina suparnika radi njihova omalovažavanja, kao i uvredljive generalizacije o osobama s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 06/07, 03/08 i 05/08) imaju pravo na poštivanje svojeg tjelesnog i mentalnog integriteta na ravnopravnoj osnovi s drugima, a jedno od osnovnih načela Konvencije je poštivanje urođenog dostojanstva, osobne autonomije kao i poštivanje razlika i prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske raznolikosti i čovječnosti.

Svi sudionici u javnom prostoru trebali bi se prilikom kritiziranja ponašanja i stavova za koja smatraju da su nepoželjni suzdržati od njihova objašnjavanja ili uspoređivanja nečijim invaliditetom. Neprimjerene i diskreditirajuće izjave nanose veliku štetu dostojanstvu i ravnopravnom položaju osoba s invaliditetom u društvu, širenju predrasuda i stereotipa o osobama s invaliditetom, te su u nesuglasju s osnovnim etičkim principima i temeljnim vrijednostima izbornog etičkog kodeksa.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom stoga apelira na sve sudionike izbornog procesa da umjesto korištenja terminologije koja je degradirajuća za osobe s invaliditetom, u svojim političkim programima istaknu aktivnosti i mjere kojima će se usmjeriti na poboljšanje njihovog položaja u društvu i povećaju njihovu vidljivost u zajednici u pozitivnom svjetlu. Prihvaćanjem postojećih i potencijalnih doprinosa osoba s invaliditetom sveopćem blagostanju i raznolikosti njihovih zajednica, te promicanjem punog sudjelovanje osoba s invaliditetom u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života rezultirat će njihovom većem osjećaju pripadnosti i napretku u razvitku društva.

Konačno, nemojmo zaboraviti da u Republici Hrvatskoj osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju čine gotovo 17% ukupnog stanovništva, te da su punoljetne osobe s invaliditetom među njima također sudionici izbornog procesa kao birači. Stoga  pozivamo političke stranke da svoje izborne programe predstavljaju na načine koji će biti pristupačni i osobama s invaliditetom, posebno gluhim i nagluhim osobama, slijepim i slabovidnim osobama, biračima s intelektualnim teškoćama, te da se zalažu da biračka mjesta budu pristupačna svim osobama s invaliditetom, a da se i osobama koje su smještene u domovima socijalne skrbi ili osobama koje se nalaze u zdravstvenim ustanovama omogući ostvarivanje njihovog biračkog prava.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom