Izbori i govor mržnje

Savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Branka Meić sudjelovala je na raspravi “Izbori i govor mržnje” koju je u sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj” organizirala Kuća ljudskih prava u suradnji s organizacijom Zagreb Pride iz Hrvatske te Human Rights House Foundation iz Norveške.

Tijekom 2023. godine u Hrvatskoj će se održati izbori za Europski parlament, Hrvatski sabor i predsjednički izbori. Organizatori su istaknuli da smo tijekom prethodnih izbornih ciklusa u Hrvatskoj i nedavnih parlamentarnih izbora u Nizozemskoj i pokrajinskih u Njemačkoj imali priliku svjedočiti da tijekom izbornog nadmetanja dolazi do pojačane društvene polarizacije i korištenja govora mržnje. Na raspravi se govorilo o govoru mržnje u nadolazećem predizbornom razdoblju, s ciljem dijaloga o prevenciji, postojećim mehanizmima zaštite i izazovima u području regulacije, posebice govora mržnje u online okruženju.

Na panel raspravi su govorili Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, prof. dr. sc. Enes Kulenović, Fakultet političkih znanosti, Oriana Ivković Novokmet iz Gonga te Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije, a raspravu je moderirao Ivan Novosel, Kuća ljudskih prava Zagreb.

Pučka pravobraniteljica istaknula je da govor mržnje može poticati stereotipe i predrasude, diskriminaciju koje ja nezakonita te poticati zločine iz mržnje. Ponekad može biti teško utvrditi granicu između slobode izražavanja i govora mržnje. Međutim, postoje granice koje ne bi trebalo prijeći i čije prelaženje zahtijeva pravne posljedice. Naglasila je da je ključna prevencija posebno u obrazovnim ustanovama, a posebno je upozorila na širenje govora mržnje na društvenim mrežama. Nedavna presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sanchez protiv Francuske proširila je odgovornost političara za govor mržnje na Internetu. Iako sami korisnici društvene mreže nisu objavili sporni sadržaj, njihova je odgovornost da se takav sadržaj ukloni. Korisnik je odgovoran i za ono što druge osobe objavljuju na njegovom zidu na Facebooku.

Razgovaralo se i o Konvenciji o umjetnoj inteligenciji koju donosi Vijeće Europe kao i o Zakonu o digitalnim uslugama koji je donijela Europska komisija.

Dok je u ranijim razdobljima prevladavao govor mržnje prema pripadnicima nacionalnih manjina, najviše Romima i Srbima, u posljednje vrijeme jača govor mržnje prema migrantima i stranim radnicima nakon kojih uslijede napadi na njih. Sudionici rasprave su naglasili važnost proaktivnog suzbijanja govora mržnje i njegove osude kao i protugovora. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je ocijenila da u predizborno vrijeme dolazi do pogoršanja komunikacije u javnom prostoru tako da građani dobiju poruku da je takvo komuniciranje uobičajeno i poželjno što nije dobro za građane i budućnost.

Tipični oblici govora mržnje prema osobama s invaliditetom najčešće nisu direktan govor protiv njih kao skupine nego korištenje pogrdnih termina vezanih uz osobe s invaliditetom kako bi se obračunavalo s političkim neistomišljenicima.