Informirani pristanak-Znam zašto sam ovdje!

Informirani pristanak-Znam zašto sam ovdje!

U organizaciji Pučke pravobraniteljice, 4. studenog 2019. godine u prostorima Ureda pučke pravobraniteljice, održan je okrugli stol pod nazivom „Informirani pristanak – Znam zašto sam ovdje!“ na kojem se govorilo o izazovima u zaštiti prava pacijenata s duševnim smetnjama prilikom njihove hospitalizacije.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč-Knežević u svom se izlaganju osvrnula na zaprimljene pritužbe osoba s mentalnim oštećenjima kao i na zaključke nakon izvršenih redovitih obilazaka psihijatrijskih ustanova. U uvodnom djelu pojasnila je ovlasti Pravobranitelja za osobe s invaliditetom sukladno čl.26. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, naglasivši kako je od 01.01.2015.godine, kada je novi Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama stupio na snagu, vidljiv pad u primljenim obavijestima o smještaju bez pristanka. Kao mogući razlog je bolje razumijevanje odredbe, ali i situacije s kojima su osobe s mentalnim oštećenjima prilikom obilazaka upozorile pravobraniteljicu, a odnose se na „uvjeravanje“ samih osoba da daju pristanak na dobrovoljni smještaj. Razni načini i metode utjecanja na volju pacijenta koji se prilikom dolaska u psihijatrijsku ustanovu protive liječenju, postoji sumnja da te metode predstavljaju ili ih barem pacijenti doživljavaju kao ucjenu ili prijetnju, što da nije dopušten odnosno zakonit način utjecanja na volju pacijenta primjerice: „bolje da potpiše jer će prije izaći“. Ukoliko „ne potpiše“, morat će se pokretati sudski postupak, a onda „minimalno 30 dana neće izaći, a možda i dulje. Dalje je uočeno kako neke od psihijatrijskih ustanova imaju otvorene i zatvorene odjele, međutim utvrđeno je kako smještavanje na zatvoreni odnosno otvoreni odjel ne ovisi o tome je li osoba dala pristanak na liječenje, ili je smještena prisilno. Praksa je da u prvo vrijeme svaki pacijent bude na zatvorenom odjelu, a nakon toga se, ovisno o odluci liječnika premješta na otvoreni odjel. U nekim ustanovama ne postoje odvojeni odjeli već se radi o samo jednom, zatvorenom odjelu te su tu smješteni svi pacijenti. U nekim ustanovama utvrđeno je da pacijenti unatoč činjenici da se nalaze na otvorenom odjelu ipak nemaju slobodu kretanja.“.
Na kraju su iznesena preporuke koje bi imale za posljedicu zaustavljanje kršenja prava osoba s invaliditetom: Kako bi se zaustavilo kršenje prava osoba s invaliditetom na njihovo pravo na osobnu slobodu smještavanjem u ustanove socijalne skrbi bez vlastitog pristanka, potrebno je izmjenom obiteljskog zakonodavstva sustav skrbništva kao zamjenskog odlučivanja zamijeniti sustavom odlučivanja uz podršku. Nadalje je potrebno umjesto smještavanja osoba kojima je potrebna podrška samostalnom življenju u zajednici razviti usluge koje će spriječiti njihovo izdvajanje, odnosno omogućiti im da nastave živjeti u zajednici uz podršku. Za osobe sa psiho-socijalnim teškoćama sveobuhvatnu skrb o mentalnom zdravlju, što uključuje različite oblike prevencije, liječenja, rehabilitacije i socijalnog uključivanja također je potrebno osigurati u zajednici i transformirati sadašnji sustav koji se zasniva na bolničkom liječenju u velikim zdravstvenim ustanovama.Poštovanje prava osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim bolnicama potrebno je sustavno nadzirati, a kršenja prava sankcionirati, s ciljem podizanja svijesti bolničkog osoblja o pravima pacijenata te zaustavljanja nezakonitog postupanja.

Ujedno je naglašeno kako je potrebno zabraniti bilo kakav oblik prisile pa tako i mjere sputavanja. Primjena mjera prisile predstavlja povredu prava osobe s težim duševnim smetnjama prema kojima se primjenjuje te je potrebno nacionalno zakonodavstvo usuglasiti sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Potrebno je u skladu s hitnom preporukom Odbora zaustaviti sve nedobrovoljne tretmane i korištenje mjera sputavanja, kako u zdravstvenim, tako i u ustanovama socijalne skrbi.
Osim zamjenice pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, sudionicima okruglog stola obratila se i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, prof.dr.sc. Vili Beroš, pomoćnik ministra u Ministarstvu zdravstva, prof.dr.sc. Slađana Štrkalj Ivezić, voditeljica Referentnog centra za psihosocijalnu rehabilitaciju KZP Vrapče te predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a, doc.dr.sc. Sunčana Roksandić Vidlička s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Kristina Jandrić iz Udruge za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja „Svitanje“ te Vlatka Ročić Petak i Ksenija Kapelj iz Udruge „Ludruga“, uz moderiranje zamjenice pučke pravobraniteljice Maje Kević.
(više o temi i programu: https://www.ombudsman.hr/hr/najava-okruglog-stola-informirani-pristanak-znam-zasto-sam-ovdje/)