Hrvatski sabor jednoglasno prihvatio Godišnje izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2018. godinu

Hrvatski sabor jednoglasno prihvatio Godišnje izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2018. godinu

9. svibnja 2019.Kategorije: Novosti

Hrvatski sabor jednoglasno prihvatio Godišnje izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2018. godinu

Nakon što je o izvješću raspravljao matični saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku https://www.sabor.hr/radna-tijela/odbori-i-povjerenstva/izvjesce-odbora-za-zdravstvo-i-socijalnu-politiku-s-rasprave-16, i provedena rasprava 8. svibnja, izvješće je prihvaćeno na 12. sjednici Sabora 9. svibnja 2019. (jednoglasno, 122 glasa “za”). U svom obraćanju Saboru pravobraniteljica je istaknula kako se u 2018. godini obratio 1.951 građanin što je za 10 %  više u odnosu na 2017. godinu. Zastupnici su se u raspravi osvrnuli na nepoštivanje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom u ministarstvima, zastoj u provođenju procesa deinstitucionalizacije  dok je zastupnica Vesna Pusić posebnu pozornost skrenula na podatke o niskoj razini obrazovanja osoba s invaliditetom koja je daleko ispod one opće populacije što je pravi pokazatelj nejednakosti.

 

Kao i prijašnjih godina osobe s invaliditetom, roditelji djece s teškoćama u razvoju i članovi njihovih obitelji najviše su se pravobraniteljici za osobe s invaliditetom prituživali na kršenja prava u području socijalne skrbi (377 pritužbi) i rada i zapošljavanja (283 pritužbi). I dalje su brojne pritužbe iz područja mirovinskog osiguranja (263 pritužbi) kao i područja odgoja obrazovanja (156 pritužbi), pristupačnosti i mobilnosti (141 pritužba) te zdravstva (136 pritužbi). Zaprimane su i pritužbe vezane uz imovinsko-pravne odnose, područje skrbništva, pravosuđa, obiteljsko-pravne zaštite, suzbijanja nasilja nemogućnost ostvarivanja prava na životu u zajednici. Najviše obraćanja pravobraniteljici bilo je s područja Grada Zagreba, zatim iz Splitsko- dalmatinske županije te iz Osječko-baranjske županije. Tome je pridonijelo otvaranje prvog Područnog ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Osijeku.

Najmanji broj pritužbi zaprimljen je iz Ličko-senjske i Virovitičko-podravske županije.

Razmatrajući zaprimljene pritužbe i ostale predstavke pravobraniteljica je imala 3.200 postupanja od kojih se posebno ističu 394 pojedinačne i općenite preporuke upućene nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i drugim pravnim osobama. U 24 e-Savjetovanja upućeno je 100 prijedloga zakonskih i podzakonskih odredbi, a 61 mišljenje dostavljeno je izravno nadležnim tijelima, od čega ih je oko 30% prihvaćeno. Prijedlozi i preporuke pravobraniteljice za osobe s invaliditetom uglavnom su primani na znanje ili odbijeni uz odgovore „razmotrit ćemo i uvažiti kod sljedećih izmjena“, „trenutno nemamo na raspolaganju osigurana sredstva“, „prihvaćeno je na znanje“ i dr. Ovakvim odgovorima negira se zakonska uloga pravobranitelja kao tijela čija je obveza davanje prijedloga za izmjene zakona tamo gdje se na temelju postupanja po pritužbama primijeti da su upravo zakonska rješenja dovela do kršenja prava osoba s invaliditetom. Međutim, i onda kada su prijedlozi i prihvaćeni, neki od njih nisu primijenjeni, što je vidljivo u izostanku konkretnih pokazatelja.

 

Prema podacima HZJZ-a na kraju 2018. godine u RH bilo je ukupno 505.725 osoba s invaliditetom, od čega je 202 114 žena s invaliditetom. Prema obrazovnoj strukturi, 66% osoba s invaliditetom je bez završene osnovne škole ili samo sa završenom osnovnom školom, 25% ih ima srednju stručnu spremu, 3,3% ima visoku ili višu stručnu spremu, a 5,7% ima specijalno obrazovanje. U radno aktivnoj dobi osoba s invaliditetom je 240.173 (rođeni u periodu od 1954.-2001). Prema podacima iz Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom koji se vodi pri HZMO-a vidljivo je da je s 31. prosincem 2018. godine zaposleno 10.836 osoba. Prema podacima HZMO-a u prosincu 2018. godine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti evidentirano je 46.310 osoba koji su primali prosječnu mirovinu u iznosu od 2.242,86 kn. Invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti primalo je 68.617 korisnika u prosječnom iznosu od 1.878,90 kn. Istih ovakvih invalidskih mirovina, ali u sustavu rada bilo je 5.173. Ti invalidi rada imali su prosječnu invalidskom mirovinom u iznosu od 1.178,19 kn.

 

Zaključno je pravobraniteljica istaknula kako su promjene u sustavu koje su bile rezultat zakonodavne aktivnosti u 2018. godini učinjene stihijski i pod različitim pritiscima, a bez prave usmjerenosti na krajnje korisnike i bez napora da se suštinskim rješenjima uspostavi dugoročno održiv i pravedan sustav zaštite i afirmacije prava. S obzirom na nepoduzimanje mjera kojima bi se uklonili nedostaci na koje pravobraniteljica i pokret osoba s invaliditetom godinama upozoravaju postavlja se pitanje koliko donositelji odluka uistinu računaju na osobe s invaliditetom.

 

 

 

Podijelite ovu objavu s drugima: