Od 21. do 23. svibnja 2024. u Tallinu, u Estoniji održan je godišnji sastanak članova predstavničkog tijela i upravnog odbora Europske agencije za posebne obrazovne potrebe i inkluzivno obrazovanje (European Agency for Special Needs and Inclusive Education) te nacionalnih koordinatora zemalja članica. U okviru sastanka je održana i završna konferencija aktivnosti/projekta BRIES.

Europska agencija za posebne obrazovne potrebe i uključivo obrazovanje (European Agency for Special Needs and Inclusive Education) neovisna je organizacija koja djeluje kao platforma za suradnju svojih 31 država članica u području posebnih potreba i uključivog obrazovanja. Cilj joj je poboljšati obrazovnu politiku i praksu za učenike s invaliditetom i posebnim obrazovnim potrebama.

Republika Hrvatska je također aktivna članica navedene Europske agencije. Članica predstavničkog tijela Europske agencije je Marijana Gojčeta, voditeljica Službe za standard, darovite i djecu s teškoćama u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

Savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Lidija Pongrac je njezina zamjena koja aktivno surađuje sa Marijanom i predstavnicima Agencije u okviru njihovih aktivnosti te je prisustvovala i ovom sastanku zemalja članica i sastanku Predstavničkog tijela.

Osim Marijane i Lidije, imenovana je nacionalna koordinatorica, Vedrana Šenjug Užarević, voditeljica Odjela za studentsko predstavljanje i neizravne potpore studentima također iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koja je sudjelovala na sastanku nacionalnih koordinatora.

Tijekom godišnjeg sastanka održani su zasebni sastanci članova Upravnog odbora, predstavničkog tijela i nacionalnih koordinatora te zajednički sastanak svih članova kao i razmjena iskustava po određenim temama u odnosu na iskazane interese zemalja članica.

U okviru sastanka članova Predstavničkog tijela zemalja članica se raspravljalo o godišnjem izvješću o radu EU agencije, financijskom izvješću Deloitte-a te izboru novih predstavnika u Upravni odbor. Na sastanku je predstavljena aktivnost Country Policy Development Support (CPDS – Potpora razvoju politika zemlje) koja se do sada provodila u 4 zemlje kao pilot projekt (Estonija, Malta, Island i Litva). Plan je aktivnost provoditi i nadalje u nekoliko zemalja koje se dobrovoljno jave za sudjelovanje te na taj način i razvijati i unaprjeđivati alata same aktivnost.

CPDS je sveobuhvatna aktivnost koja je dio Višegodišnjeg programa rada (MAWP) 2021.– 2027. U prvoj fazi rada CPDS-a, tim Agencije u suradnji s članom Predstavničkog tijela popunjava dogovoreni CPDS okvir, koji je glavni alat CPDS-a, s dostupnim informacijama o politikama zemlje i provedbi istih. Namjera ovog okvira je pružiti zemljama „snimku“ razvoja i provedbe njihove inkluzivne politike. Kako se okvir svake zemlje popunjava, postaje CPDS repozitorij informacija te zemlje. Svaki repozitorij pruža vodič kroz područja snage dotične zemlje i izazove, kao i nedostatke u politici ili provedbi politike u praksi. Cilj je da se na taj način kroz repozitorije CPDS-a zemljama pruži prilika za samopromišljanje i istraživanje pitanja razvoja politika za trajni napredak u uključivom obrazovanju.

Na sastanku nacionalnih koordinatora raspravljalo se o primjeni individualiziranih programa.

Na zajedničkom sastanku članova Predstavničkog tijela i Nacionalnih koordinatora razgovaralo se o ulogama i obvezama zemalja članica, ali i dobrobiti koju imaju od EU agencije te je predstavljen ažurirani dokument Membership of the Agency.  Razgovaralo se o vidljivosti EU Agencije te kako zemlje članice mogu utjecati na vidljivost.

Predstavljene su do sada provedene aktivnosti u okviru projekta pod nazivom Thematic Country Cluster Activities (TCCA) u svih 6 tematskih grupa zemalja članica ovisno o obilježjima obrazovnog sustava. Hrvatska sudjeluje u grupi TCCA 2 na temu Praćenje i evaluacija različitosti, pravičnosti i inkluzije.

Predstavljene su i aktivnosti EU agencije u aktivnosti Technical Support Instruments (TSI) – pružanje tehničke potpore u okviru provođenja reformi u obrazovanju i provođenju projekata inkluzivnog obrazovanja bez financijskih troškova za zemlje članice. Riječ je o pružanju podrške u okviru projekta koje su EU agenciji financirani dodatnim potporama iz Europske unije i drugih izvora.

Predstavljeni su i rezultati aktivnosti/projekta BRIES koji je započeo posljedično pandemiji COVID -19 istražujući kako je COVID-19 utjecao na obrazovni sustav u Europi, što su škole doživjele te iznalaženju modela kako razviti otpornost škola u inkluzivnom okruženju odnosno kako krizu preokrenuti u mogućnost razvoja otpornosti i poticanju dobrog te primijeniti na sve krizne situacije. Najznačajniji rezultat ovog projekta je značaj kvalitetne komunikacije između svih sudionika: učenika, učitelja i roditelja te školskih zajednica. Kao glavni elementi kvalitetne komunikacije i kulture komunikacije istaknuti su: jasnoća, pristupačnost, povjerenje i transparentnost. U projektu su sudjelovali svi prethodno navedeni dionici (učenici, roditelji, učitelji i drugi djelatnici škola) u zemljama u kojima se provodio BRIES projekt.

Organizirane su i radionice u kojima su predstavljene aktivnosti u školama koje su sudjelovale u projektu BRIES pa tako i povećanje zaštite od nasilja i seksualnog zlostavljanja odnosno stvaranja sigurne škole/mjesta za sve i učenike i djelatnike škole u jednoj školi s posebnim uvjetima Charles Hellgarten Schule u Njemačkoj. U okviru radionice su detaljno prikazali na koji način su ispitivali kako se učenici osjećaju u školi kao i kome se obratiti za pomoć. Kako bi osigurali element pristupačnosti upitnik je bio i u obliku pisanih pitanja i odgovora ali i slikovit za učenike koji još uvijek ne čitaju. Unatoč prethodnim otporima učiteljima zbog dodatnog posla i razgovora o komunikaciji s učenicima provedbom navedenih aktivnosti razvila se svijest kod učitelja o dobrobitima komunikacije s učenicima i dobivanja njihovih povratnih informacija (feedback) i njihovog uključivanja u razvoj škole.

U sklopu sastanka su organizirane i četiri grupe razmjene iskustava: Mjerenje, praćenje i evaluacija inkluzije uključujući ulogu istraživanja, Inkluzija u školi: rukovođenje, praktična nastava, univerzalni dizajn, kurikulum, Intersektorska suradnja i suradnja s dionicima (roditelji, liječnici) te Potpora u razredima (pomoćni učitelji, asistenti učitelja, potpora za specifične grupe, suradnici u nastavi). U posljednjoj grupi najviše se govorilo o neuređenim radnim odnosima pomoćnika u nastavi u gotovo svim zemljama koje su sudjelovale u toj radionici: najčešće neovisno je li riječ o asistentima učitelja ili asistentima za djecu nije uređena njihovo stručno osposobljavanje i imaju različite ugovore o radu, ali male plaće za svoj rad.

Više informacija o aktivnostima i publikacijama EU agencije za posebne obrazovne potrebe i inkluzivno obrazovanja može se naći na https://www.european-agency.org/