Radni forum o provođenju UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Europskoj uniji i zemljama članicama
Uz predstavnice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske na Radnom formu su Hrvatsku predstavljali zamjenik pravobraniteljice i savjetnica pravobraniteljice. Radni forum je okupio predstavnike središnjih točaka za praćenje provođenja Konvencije pri vladama zemalja članica EU-a, predstavnike nezavisnih tijela, osoba s invaliditetom i institucija EU-a. Teme ovogodišnjeg Radnog foruma bile su procjena invaliditeta u skladu s modelom ljudskih prava, provođenje preporuka UN-ovog Odbora za prava osoba s invaliditetom i priprema za drugi dijalog s Odborom kao i zaštita osoba s invaliditetom u humanitarnim situacijama u Europi.
Zaključak izlaganja bio je da niti međunarodna klasifikacija funkcioniranja u koju je uloženo puno sredstava nije u skladu s pristupom invaliditetu temeljenom na ljudskim pravima i da treba razvijati procjenu koja će ujedno biti i jednostavnija i jeftinija za primjenu. Predstavnica Human Rights Watcha upozorila je na tešku situaciju s kojom se suočavaju izbjeglice s invaliditetom koje bježe od ratova i drugih nepogoda u raznim dijelovima svijeta. Italija, Malta i Grčka osvrnule su se na izvještaje o lošim uvjetima u prihvatnim centrima pri čemu su istaknuli da se njihova pristupačnost osobama s invaliditetom unaprjeđuje. Predstavnica Europskog foruma osoba s invaliditetom naglasila je da se i u prihvatnim centrima treba voditi načelima inkluzivnog obrazovanja i stanovanja.

Od 13. do 14. studenoga u Trieru je održan međunarodni seminar na temu „EU disability law and the UN Convention on the Rights of Persons with Disabilities“. Na seminaru je poseban
naglasak bio na provođenju članaka 9. (pristupačnost), članka 27. (rad i zapošljavanje), te članka 33. (nacionalna provedba i praćenje više statistika i načini obrade statističkih podataka). U svom izlaganju vezanog uz temu zapošljavanja osoba s invaliditetom Esteban Trommel (Međunarodna organizacija rada) je istaknuo glavne prednosti i nedostatke zapošljavanja osoba s invaliditetom po kvotnom načelu i u zaštićenim radionicama. Njegovo mišljenje da je najbolji način zapošljavanja osoba s invaliditetom koristiti i jedan i drugi način zavisno o potrebama naručitelja, osobe s invaliditetom i poslodavca. Naime, rad osoba s invaliditetom u zaštićenim radionicama je dobar način zapošljavanja ukoliko država i jedinice lokalne samouprave koriste kroz sustav javne nabave koristi usluge tih zaštitnih radionica. Također je naglasio da je u stvari idealna kombinacija zaštitnih radionica i kvotnog zapošljavanja. Alexandre Cote (Centar za inkluzivnu politiku) je govorio o uključivanju osoba s invaliditetom u zajednicu s naglaskom na univerzalni dizajn i pristupačnost dobara i usluga. Također se osvrnuo i na moderne tehnologije kojima se uvelike olakšava osobama s invaliditetom uključivanje u svakodnevni život (npr. rad od kuće uz pomoć informatičke tehnologije). Također je bilo govora o načinu prikupljanja statističkih podataka i njihove obrade, te koji se podaci žele prikupiti i koja je ciljana skupina osoba s invaliditetom koja je obuhvaćena statističkom obradom (istaknuto je kako je to relativno loše pokriveno odnosno da su upitnici kojima se želi doći do podataka loše koncipirani).

U 2016. Agencija za temeljna prava EU-a (FRA) je preko ENNHRI zatražila informacije od nacionalnih institucija za ljudska prava o tome kako se provodi čl. 33, stav.2 KPOSI. Zatražene su sljedeće informacije: o pravnoj osnovi, ljudskim potencijalima i financijskim sredstvima, sastavu okvira za praćenje, uključivanju udruga osoba s invaliditetom, organizaciji zadataka, koordinaciji i suradnji (kako se donose odluke unutar okvira, imaju li svi članovi jednaka glasačka prava, ima li tijelo funkciju redovitog izvještavanja, kako se koordinira vanjska komunikacija).

FRA je također provodio savjetovanje vezano uz novi programski fokus za 2018. godine u sklopu kojeg je Ured POSI također dao svoje mišljenja s osvrtom na to koliko su predviđene aktivnosti relevantne za naš rad, daju li dodanu vrijednost te koje bi još aktivnosti bilo dobro provesti.

Istraživačica u istraživanju o medijskom pluralizmu u zemljama članicama EU kojeg je provodio European University Institute iz Firence kontaktirala je Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom tražeći informacije o ocjeni stanja zastupljenosti osoba s invaliditetom u medijima, posebice u javnom medijskom servisu u Hrvatskoj (Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju). Pitanja su bila: Kako ocjenjujete politiku pristupa medijskim sadržajima od strane osoba s invaliditetom u vašoj zemlji? Postoji li opće politika uključivanja osoba s invaliditetom u javni medijski servis? Kako ocjenjujete podršku dostupnu osobama s oštećenjima sluha u audiovizualnim medijima?

Nastavljena je suradnja s Europskom mrežom za neovisno življenje (European Network for Independent Living) i Uredom za demokratske institucije i ljudska prava na podizanju razinu svijesti o kaznenim djelila motiviranim predrasudama prema osobama s invaliditetom (zločin iz mržnje). U suorganizaciji s tim dvjema organizacija održan je dvodnevni seminar o zločinu iz mržnje prema osobama s invaliditetom za policijske službenike i državno odvjetništvo.
Savjetnica pravobraniteljice je govorila o hrvatskim iskustvima u podizanju svijesti o o zločinu iz mržnje prema osobama s invaliditetom na skupu koji je u organizaciji ENIL-a 29. studenog 2016. godine okupio predstavnike europskih institucija (udruge osoba s invaliditetom, Europske komisije i Europskog parlamenta), a održala je i izlaganje o kaznenim djelima motiviranim predrasudama prema osobama s invaliditetom na edukaciji za više policijske službenike iz zemalja EU-a u organizaciji hrvatskog tima Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL).Partneri hrvatskom timu bile su organizacije izVelike Britanije, Poljske i Litve te agencije FRA i ODIHR/OSCE.

Savjetnica pravobraniteljice sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji o vladavini prava na razini Europske unije održanoj u ožujku 2016. u Hrvatskom saboru. Konferenciju su organizirale CROSOL (Platforma za međunarodnu građansku solidarnost) i Platforma 112 (zagovaračka inicijativa koja okuplja organizacije civilnog društva oko pitanja vladavine prava nastala tokom pristupanja Hrvatske u EU koja nastavlja djelovanje i nakon ulaska u EU).
Cilj konferencije bio je održati raspravu o mehanizmima zaštite načela vladavine prava na razini Europske unije, ulozi različitih institucija i aktera u monitoringu i zaštiti vladavine prava (nacionalni parlamenti, Europski parlament, Europska komisija, civilno društvo). Vladavina prava podrazumijeva slobodu medija i okupljanja, neovisno sudstvo i civilno društvo što je sve potrebno kako bi demokracija kao sustav funkcionirala.
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku unije postavlja se pitanje o garancijama koje će omogućiti da ono što je ispregovarano tijekom pretpristupnih pregovora posebice u poglavlju 23 o pravosuđu i temeljnim pravima vrijediti, posebice kad se uzmu u obzir negativni trendovi u EU. Izvješće o napretku u pretpristupnom razdoblju bilo je učinkovit mehanizam nadzora poštivanja temeljnim prava međutim takvo nešto ne postoji na razini EU-a. Najučinkovitija mjera prema vladama koje ugrožavaju vladavinu prava je gubitak EU sredstava međutim Europska komisija rijetko pribjegava takvom kažnjavanju, a ne postoji ni kontinuiran nadzor.
Na konferenciji je istaknuto kako javnost treba početi cijeniti vrijednosti vladavine prava i demokracije inače mjere koje se poduzimaju iz Bruxellesa neće imati željeni učinak. Pri tom je izuzetno velika važnost aktivnog i neovisnog civilnog društva i edukacija javnosti. Važna je i suradnja civilnog društva s nezavisnim institucijama za zaštitu ljudskih prava kakve su pravobraniteljski uredi koje daju dodatni legitimitet i jačinu zahtjevima civilnog društva.

Radni forum o provođenju UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Europskoj uniji i zemljama članicama
Radni forum je okupio predstavnike središnjih točaka za praćenje provođenja Konvencije pri vladama zemalja članica EU-a, predstavnike nezavisnih tijela, osoba s invaliditetom i institucija EU-a. Teme ovogodišnjeg Radnog foruma bile su pristup invaliditetu temeljen na ljudskim pravima, provođenje Konvencije kroz strategije i socijalna zaštita i odgovarajući standard življenja. Na Radnom forumu sudjelovala je savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom kao predstavnica Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom koji je nezavisno tijelo za praćenje Konvencije u Hrvatskoj, predstavnice Ministarstva socijalne politike i mladih kao središnje točke pri Vladi i predstavnica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske kao predstavnica osoba s invaliditetom. 10 godina nakon što je UN usvojio Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom dio osoba s invaliditetom izrazio je nezadovoljstvo sporošću ostvarivanja prava osoba s invaliditetom na svim razinama. Savjetnica pravobraniteljice sudjelovala je i na sastanku Radne skupine za prava osoba s invaliditetom pri Europskoj mreži nezavisnih institucija za ljudska prava i na sastanku nezavisnog okvira sastavljenog od institucija Europske unije s nacionalnim mehanizmima. Nezavisni okvir za praćenje Konvencije na razini Europske unije čine Europski parlament, Europski forum osoba s invaliditetom, Europski pravobranitelj i Agencija za temeljna prava EU-a.
Istraživanje koje je provela Akademska mreža europskih stručnjaka za invaliditet pokazalo je da je na razini Europske unije 18,6 % osoba s invaliditetom u riziku od siromaštva. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da osobe s invaliditetom imaju visoku razinu rizika od siromaštva i nakon socijalnih transfera. Nakon što im se isplate naknade s osnove invaliditeta njih 16,5 % i dalje je u riziku od siromaštva.
Od predstavljenih nacionalnih iskustava predstavnica Flandrije govorila je o njihovim nastojanjima ka uvođenju sustava osobnog financiranja dodatnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta. Prezentacije održane na skupu dostupne su na:
http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=88&eventsId=1112

Savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom sudjelovala je na obilježavanju Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i 10.-te godišnjice usvajanja UN-ove KPOSI koja je u organizaciji Europskog foruma osoba s invaliditetom i Europske komisije održana u Bruxellesu 29. i 30. studenog 2016. Konferencija je bila usmjerena na sagledavanje napretka koji je ostvaren u EU na promicanju prava osoba s invaliditetom i prikazu praktičnih primjera provedbe Konvencije. Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage objavila je pobjednike nagrade za pristupačnost koja se dodjeljuje gradovima kako bi se nagradila njihova nastojanja na osiguravanju pristupačnog okruženja za sve.

Predstavnici pravobraniteljskih ureda u Republici Hrvatskoj sastali su se s posebnim izvjestiteljem UN-a za područje zdravlja, Dainiusom Purasom. Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić, predstavnik Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, savjetnik Nebojša Paunović i zamjenica Pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, istaknuli su osnovne probleme s kojima se susreću u svom području rada.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak kao važna područja istaknula je područje mentalnog zdravlja, usluge u zajednice, rane identifikacije i intervencije za djecu s teškoćama u razvoju, ali i kod osoba s invaliditetom ukoliko invaliditet nastupi u kasnijoj dobi. Zdravstvene ustanove nisu opremljene adekvatnom opremom, nepristupačne su u pogledu ulaza u ustanovu, unutrašnjosti, a pogotovo su nepristupačni sanitarni čvorovi. Pravobraniteljica se posebno osvrnula na Zaključne primjene i preporuke Odbora UN za osobe s invaliditetom i dužnost Republike Hrvatske za njihovu primjeni kako bi se postigli ciljevi propisani Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Savjetnica pravobraniteljice sudjelovala je na dvodnevnom seminaru Primjena antidiskriminacijskog zakonodavstva EU-a u organizaciji Akademije europskog prava u Trieru koji je financirala Europska komisija. Na seminaru je prikazana sudska praksa iz područja suzbijanja diskriminacije na osnovi spola, rase, vjere, nacionalne pripadnosti, dobi i invaliditeta. Sudjelovali su predstavnici tijela za jednakost, poslodavaca, nevladinog sektora i odvjetnika iz više zemalja Europske unije. Predavači su bili iz Velike Britanije, Francuske, Češke, Poljske, Hrvatske i Nizozemske.