Edukacija o sudjelovanju u izvještavanju prema Europskoj socijalnoj povelji

2. veljače održana je online edukacija o sudjelovanju u izvještavanju prema Europskoj socijalnoj povelji. Edukaciju za predstavnike nacionalnih tijela za jednakost i ljudska prava organizirali su Europska mreža nacionalnih tijela za ljudska prava ENNHRI, Europska mreža tijela za jednakost Equinet i Odjel za Europsku socijalnu povelju pri Vijeću Europe. Uz preko 50 predstavnika tih tijela iz cijele Europe na edukaciji je sudjelovala i savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie.

Europska socijalna povelja ekvivalent je Europske konvencije o ljudskim pravima u području ekonomskih i socijalnih prava. Na snagu je stupila 1965. godine, a 1996. usvojena je izmijenjena Povelja koja sadrži 31 pravo.

Ciljevi edukacije bili su: 1. unaprijediti znanje nacionalnih tijela za ljudska prava i jednakost o izvještajnom postupku prema Europskoj socijalnoj povelji kako bi ih se potaknulo da sudjeluju u izvještavanju, 2. predstaviti upitnik o radnim pravima koji je poslan zemljama strankama u izvještajnom razdoblju koje se odnosi na 2022. godinu kako bi podnijeli dodatne informacije vezane uz radna prava kao i 3. podijeliti konkretna isksutva u prikupljanju, predstavljanju i podnošenju dodatnih informacija Europskom odboru za socijalna prava.

Države stranke trebale su do 31. prosinca 2021. izvijestiti o odredbama prema sljedećim člancima revidirane Europske socijalne povelje: pravo na pravične uvjete rada (čl. 2), pravo na pravičnu naknadu (čl. 4), pravo na organiziranje (čl. 5), pravo na kolektivno pregovaranje (čl. 6), pravo na informacije i savjetovanje (čl. 21), pravo na sudjelovanju u određivanju i poboljšanju uvjeta rada (čl. 22), pravo na dostojanstvo na radu ( čl. 26), pravo na zaštitu predstavnika radnika (čl. 28), pravo na informacije i savjetovanje u kolektivnih postupanjima vezanim uz otkaze (čl. 29).

Europski odbor za socijalna prava nadzire provedbu Europske socijalne povelje kroz mehanizme izvještavanja i kolektivne pritužbe. Ratifikacijski sustav Povelje omogućava državama da prema određenim uvjetima odaberu odredbe koje su spremne prihvatiti kao pravno obvezujuće međunarodne obveze kao i prihvatiti ili ne postupak kolektivnih pritužbi.

Slijedom preporuka Nadzornog odbora za ljudska prava da se izvještajni postupak učini učinkovitijim i ciljanijim, glavna tajnica Vijeća Europe pokrenula je 2021. proces reforme mehanizma za praćenje. Organizacije kao što su nacionalna tijela za ljudska prava i tijela za jednakost mogu podnositi komentare i informacije uz nacionalna izvješća kao i umješati se u postupke vezane uz kolektivne pritužbe.

U izvještajnom razdoblju koji se odnosio na 2021. neka tijela sudjelovala su u izvještavanju o zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

Prilagodba