Upit:

Kako ostvariti i tko ima pravo na invalidsku mirovinu?

Odgovor: Postupak se pokreće na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ukoliko se radi o zaposlenoj osobi ili na osobni zahtjev stranke ukoliko je osoba nezaposlena podnošenjem zahtjeva nadležnoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu HZMO). Uz zahtjev se prilaže i cjelokupna medicinska dokumentacija, ujedno i prijava ozljede na radu (ukoliko je postojala). Nadležna je područna služba HZMO-a na području na kojem je osoba koja podnosi zahtjev osigurana; ako je podnositelj zahtjeva izvan radnog odnosa, a od posljednjeg osiguranja je proteklo više od 12 mjeseci, nadležna je područna služba na području na kojem osoba koja podnosi zahtjev ima prebivalište. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

Člankom 48. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (“Narodne novine”, broj 80/13 i 137/13) propisano je da kada je prema ocjeni izabranog doktora, a nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, kao i u slučaju kada privremena nesposobnost osiguranika traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti, izabrani doktor je obvezan obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te ga sa svom propisanom dokumentacijom uputiti nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja koje je obvezno donijeti nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti i invalidnosti osiguranika najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijedloga izabranog doktora i o istome obavijestiti izabranog doktora, poslodavca osiguranika i Zavod u roku od osam dana od dana donošenja nalaza i mišljenja.

Kada nadležno tijelo vještačenja mirovinskog osiguranja utvrdi da je kod osiguranika nastupila profesionalna nesposobnost za rad, odnosno neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, obvezno je u nalazu i mišljenju navesti poslove i radne zadatke koje osiguranik s obzirom na preostalu radnu sposobnost može obavljati, odnosno koje poslove i radne zadatke ne može obavljati.

Izabrani doktor primarne zaštite priprema tada svu dokumentaciju koju je potrebno priložiti a koja obuhvaća:

– tiskanicu 1-IN (Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika)

– tiskanicu 2-IN (Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja) – popunjava ga poslodavac ako je osiguranik u radnom odnosu

– medicinsku dokumentaciju

Ako je osiguranik bio zaposlen u inozemstvu, potrebno je to navesti u zahtjevu, te uz već navedeno priložiti:

– dokaze o radu u inozemstvu

– dokaz o državljanstvu

Koja se medicinska dokumentacija prilaže zahtjevu za utvrđivanjem nesposobnosti za rad propisano je člancima 7. do 11. Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 67/17). Također, ova uredba propisuje (uvedeno od 2015.) da osiguranik mora na poziv na neposredni pregled obvezno ponijeti i vještaku dati na uvid originalnu medicinsku dokumentaciju, te da će potrebna originalna medicinska dokumentacija biti zadržana u spisu do završetka postupka vještačenja (nakon pravomoćnosti rješenja može se zatražiti i stranka ima pravo na povrat originalne dokumentacije.)

Uvjeti za ostvarivanje invalidske mirovine:

Da bi osiguranik mogao ostvariti invalidsku mirovinu moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta:

1. postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
2. uvjet staža

1. Invalidnost (gubitak radne sposobnosti) postoji:

Smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

Preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

Uzroci djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti mogu biti: bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

2. Uvjet staža je zadovoljen kada navršeni mirovinski staž pokriva najmanje 1/3 jednu trećinu radnog vijeka, ako je invalidnost nastala zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada i to prije navršenih 65 godina života.

Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti). Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik:

– proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka

– bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje

Iznimka: za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života potrebna je samo jedna, odnosno dvije godine staža osiguranja.

Iznimno: Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti (bolesti uzrokovane radom), pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.