Stručni skupovi Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet

Nastavno na 2016., i tijekom 2017. godine u organizaciji Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i županijskim komorama organizirano je niz stručnih skupova pod nazivom Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet. Navedena suradnja provodila se u županijama kroz organizirane edukacije poslodavaca na temu zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi se doprinijelo porastu broja zaposlenih osoba s invaliditetom. U dogovoru s predstavnikom Hrvatske gospodarske komore Davorkom Vidovićem i područnim županijskim komorama tijekom 2016. godine održano je šest, a tijekom 2017. godine četrnaest skupova. Skupove su popratili lokalni mediji.
Cilj skupova je bio zajedničkim dijalogom i razmjenom iskustava rasvijetliti izazove zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz primjere dobre prakse i pomoći poslodavcima da osobe s invaliditetom doživljavaju kao priliku svom poslovanju. Neka od pitanja na koja smo željeli dobiti odgovor na skupu bila su: Koji su izazovi i mogućnosti u zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom iz pozicije poslodavaca i osoba s invaliditetom? Zašto je za podizanje konkurentnosti važno zapošljavati osobe s invaliditetom? Koji su problemi pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom i kako ih prevladati? Kakvi poticaji su osigurani i kako ih ostvariti? Kakve su mogućnosti za radnike kod kojih dođe do smanjenja radnih sposobnosti? Kako ispuniti kvotu, dobiti novčanu nagradu i što su to zamjenske kvote?
2017. godine predavači na skupovima bili su Dario Karačić i Antonio Matković iz Instituta za razvoj tržišta rada s temom Zašto je za podizanje konkurentnosti važno zapošljavati osobe s invaliditetom, Natalija Krajnović iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom s temom Kvote i poticaji Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i usluge Centra za profesionalnu rehabilitaciju, Marijana Grgin iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govorila je o Iskustvima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u zapošljavanju osoba s invaliditetom i Ana Jakovina iz Financijske agencije, s predavanjem o dobroj praksi Financijske agencije u zapošljavanju osoba s invaliditetom i osiguravanju razumne prilagodbe na radnom mjestu.
Mišljenje Ureda pravobraniteljice: Oko četiristo poslodavaca diljem Hrvatske je sudjelovalo na skupovima, no mišljenja smo da je s obzirom na važnost teme i zajedničke interese na tržištu rada, taj odaziv mogao biti znatno veći u odnosu na broj upućenih poziva. Ciljani skupovi poput ovih pridonose promicanju priznavanja vještina, stvarnih vrijednosti i sposobnosti osoba s invaliditetom te njihovom doprinosu na radnom mjestu i tržištu rada. Budući da se radi o zajedničkim interesima, uloga poslodavaca je ključna u stvaranju pozitivne klime za zapošljavanje osoba s invaliditetom i rušenje predrasuda, stoga pozivamo poslodavce da se odazivaju na edukacije i radionice o ovoj temi.
U svakom slučaju, tijekom rasprava koje su uslijedile po završetku izlaganja, imali smo prilike saznati o problemima, prijedlozima za poboljšanje te iskustvima osoba s invaliditetom i poslodavaca. Zahvaljujući održanim skupovima, pravobraniteljica je uputila konkretne prijedloge za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom na tržištu rada i razvijanje novih suradnji s ključnim institucijama, kao i zakonske prijedloge putem e-Savjetovanja.
Tijekom rasprava se, između ostalog, učestalo govorilo i o problemima vezano za poslove s posebnim uvjetima rada. Prema odredbi članka 2. st. 6. Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osobe s invaliditetom (˝Narodne novine˝, br. 44/14 i 02/15) poslodavac koji smatra da se na određeno radno mjesto zbog posebnih uvjeta rada ne mogu zaposliti osobe s invaliditetom i da se isto treba izuzeti iz ukupnog broja radnih mjesta na temelju kojih se utvrđuje kvota, dužan je zatražiti suglasnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Iz perspektive poslodavaca, problem se pojavljuje u situacijama kada poslodavac nema suglasnost za izuzimanje određenih radnih mjesta iz ukupnog broja radnih mjesta na temelju kojih se utvrđuje kvota, a ne može na isto zaposliti osobu s invaliditetom, jer osoba nema uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za te poslove. Osobe s invaliditetom se često pritužuju na ovaj problem iz perspektive potencijalnog ili trenutnog zaposlenika na konkretnom radnom mjestu s posebnim uvjetima rada jer se u tom slučaju ne mogu zaposliti odnosno prijeti im otkaz. Možemo li određene poslove s posebnim uvjetima rada razumno prilagoditi konkretnoj osobi s invaliditetom na način da ona u skladu sa zahtjevima zaštite na radu sigurno obavlja svoj posao, a da poslovi tog radnog mjesta i dalje budu kvalitetno izvršavani prema uputama poslodavca? S ciljem povećanja zapošljivosti osoba s invaliditetom i smanjenja broja osobno uvjetovanih otkaza, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je inicirala sastanke s predstavnicima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu kako bi ukazala na problem s kojim se susreću osobe s invaliditetom. Budući da isto prepoznaju i predstavnici ovog zavoda, dogovoreno je da pokrenemo inicijativu izmjena zakonskih propisa i usklađivanja nadležnosti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kako bi se približili ovi sustavi i isključilo mogućnost postojanja suprotnih procjena za konkretna radna mjesta.
Jedno od najčešćih pitanja tijekom održavanja stručnih skupova od strane poslodavaca odnosilo se na nemogućnost upisa zaposlene osobe s invaliditetom u Očevidnik zaposlenih osoba pri HZMO-u. Za takve slučajeve, primjenjuje se odredba čl. 8. st. 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (˝Narodne novine˝, br. 44/14, 97/14 i 02/15) koja kaže da osiguranici koji nisu navedeni u čl. 4. točka 1. do 12. ovoga Pravilnika (dakle, oni koji nemaju po ovim osnovama dokaz o invaliditetu), za potrebe upisa u Očevidnik, moraju imati uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad. Naime, prema odredbi čl. 4. st. 1. toč. 13. Pravilnika, u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom upisuje se i osoba koja joj je utvrđen invaliditet u odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj, temeljem uvjerenja ZOSI-ja. Na mrežnim stranicama ZOSI-ja navodi se: u postupku utvrđivanja invaliditeta u odnosu na rad procjenjuje se funkcioniranje pojedinca, poteškoće i prepreke, te potrebe vezane uz zapošljavanje s obzirom na zdravstvene karakteristike osobe i čimbenike okoline. Procjena se provodi samo za one osobe s invaliditetom koje ne mogu ostvariti upis u Očevidnik ni po jednoj drugoj osnovi iz članka 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. Zaposlene osobe podnose zahtjev za utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad nadležnom centru za profesionalnu rehabilitaciju, u kojem se mogu i informirati o uvjetima procjene. Nezaposlene osobe podnose zahtjev za utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad ZOSI-ju. Procjenu invaliditeta u odnosu na rad provode centri za profesionalnu rehabilitaciju. Na temelju pozitivnog nalaza i mišljenja, ZOSI izdaje Uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad koje se dostavlja podnositelju zahtjeva i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo radi evidencije u Registru o osobama s invaliditetom. Više na mrežnim stranicama ZOSI-ja http://www.zosi.hr/zavod/rehabilitacija/.
Više o izlaganjima možete pogledati u slijedećim prezentacijama:
Accessibility