Stručni skup: Obiteljski sudovi

12. ožujka, u organizaciji Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež u Kući Europe u Zagrebu održana je javna tribina, stručni skup na temu: Obiteljski sudovi. Naime, u prijedlogu Nacionalnih smjernica za prava djece do 2020. godine, navedeno je da treba poduzeti potrebne radnje za osnivanje obiteljskih sudova, odnosno specijalizaciju sudaca za rad na statusnim i obiteljskim predmetima. Smjernice Vijeća Europa 2016.-2020. proklamiraju pravosuđe prilagođeno djeci, obiteljske sudove i stručne osobe koje rade s djecom uz obaveznu edukaciju. Stručni skup je želio dobiti odgovor na pitanje: Gdje smo u Hrvatskoj i želimo li poštovati prava djece?

Stručni skup je moderirala sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, dr. sc. Lana Petö Kujundžić, a kao uvodničari su teme izlagali: dr. sc. Irena Majstorović s katedra obiteljskog prava Pravnog fakulteta Zagreb, Tatjana Katkić Stanić iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Nela Bodrožić-Selak iz Centra za posebno skrbništvo, Domagoj Kronstein iz Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Novi Zagreb i Marina Parać Garma s Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

Tijekom skupa više je uvodničara obrazlagalo o nužnosti osnivanja obiteljskih sudova na kojima bi se pravni problemi obitelji i djece rješavali kvalitetnije, izbjegavajući daljnje traumatiziranje djece i produbljivanje obiteljskih sukoba. Probleme sudcima stvaraju i česte izmjene pravnih propisa što ne doprinosi ujednačenoj ili ujednačenijoj sudskoj praksi. Činjenica je da se Konvencija o pravima djeteta ne primjenjuje na način na koji bi se treba primjenjivati, jer često više brinemo o pravima roditelja nego o pravima djeteta, pa djeca zapravo postaju „nevidljiva djeca“. Djeci potencijalne traume sudjelovanja u sudskim postupcima uzrokuje i neprikladan prostor sudova koji od samog ulaza s metalnim detektorima i naoružanim pravosudnim policajcima kod djece izaziva strah. Upravo bi posebni obiteljski sudovi mogli takve traume smanjiti, ali i omogućiti rješavanje svih sporova jedne obitelji na jednom mjestu s većom mogućnosti prevencije novih sukoba. Tijekom skupa iznesena je i dilema da li rad obiteljskih sudova organizirati kroz osnivanje četiri regionalna središta ili rad organizirati po modelu „raspravnih dana“ kada bi sudci iz sjedišta sudova dolazili u sjedišta stalnih službi i održavali rasprave. Čuo se i prijedlog organizacije obiteljskih sudova spajanjem kaznenih odjela za mladež koji u praksi vrlo dobro funkcioniraju.

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, stručnom skupu je prisustvovao Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice.

Accessibility