U 2017. Mental Disability Advocacy Centar (MDAC) zatražio je podatke vezane uz proces deinstitucionlizacije i financiranje iz europskih strukturnih fondova. Pitanja su se odnosila na proračun za proces deinstitucionalizacije, postotak koji se ostvaruje sredstvima EU fondova, broj ustanova u Hrvatskoj, broj osoba s invaliditetom smještenih u ustanovama, broj osoba koje su izašle iz ustanova. Za neke od ovih pitanja upućeni su zahtjevi za dostavom podataka nadležnom Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
U listopadu 2017. s Human Rights Watchem smo razgovarali preko skypa o saznanjima Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom vezanim uz provedbu deinstitucionalizacije u Hrvatskoj.
Dana 28. veljače 2017. u Zagrebu je obilježena 45. godišnjica djelovanja Zajednice osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH), 10. godina od potpisivanja i ratificiranja Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u RH te 20. godišnjica djelovanja European Disability Foruma (EDF). Uz mnoge predstavnike organizacija, saveza i udruga osoba s invaliditetom te ostale uzvanike, nazočnima su se pozdravnim govorima obratili predsjednik SOIH-a dr. Zorislav Bobuš, predstavnici institucija te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Tom prigodom pravobraniteljica je pohvalila aktivnosti i napore koje SOIH poduzima u svrhu poboljšanja položaja osoba s invaliditetom u RH naglasivši potrebu za izmjenom i usklađivanjem zakonodavstva s Konvencijom kako bi se ujednačila provedba i ostvarivanje prava osobama s invaliditetom neovisno da li žive na otoku, u brdima, ili u gradovima. Konvencija je dokument čijem ostvarenju svi težimo, a da bi bila ”živa” potreban je doprinos svih osoba s invaliditetom, ali i suradnja svih tijela od lokalne do državne razine.
U Zagrebu je 9. i 10. ožujka 2017. održana Međunarodna konferencija o mentalnom zdravlju u zajednici pod nazivom „Client in the centre“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nizozemskog Trimbos instituta, Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog psihijatrijskog društva, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Hrvatskog sabora te pokroviteljstvom Grada Zagreba i Ministarstva zdravstva. Konferencija je organizirana u okviru twinning projekta „Osiguranje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s problemima mentalnog zdravlja“. Konferencija je pružila priliku za razmjenu iskustava s drugim državama o razvoju zaštite mentalnog zdravlja u zajednici – o tome kako i prema kojim principima organizirati ovakvu skrb te o izazovima s kojima su se suočile zemlje koje su je implementirale, kao i o rezultatima koje je ovaj oblik skrbi donio u poboljšanju položaja osoba sa problemima mentalnog zdravlja. Konferencija je stavila fokus na ulogu pojedinca u vlastitom oporavku, ali i važan doprinos zajednice koja je dužna stvoriti mrežu psihosocijalne skrbi u koju se trebaju uključiti osim stručnjaka po obrazovanju s područja zaštite mentalnog zdravlja i stručnjaci po iskustvu, kao i članovi obitelji i prijatelja same osobe. Ispred Ureda pravobraniteljice na skupu su sudjelovale savjetnice pravobraniteljice.
Od 28. do 31. ožujka 2017. organiziran je studijski posjet finskim institucijama u okviru projekta „Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj“. U studijskom posjetu sudjelovalo je 18 predstavnika/ca hrvatskih institucija i organizacija civilnog društva, koji su posjetili osam finskih institucija koje se bave suzbijanjem diskriminacije ili su na neki način zadužene za kreiranje antidiskriminacijskih politika. U finskom Ministarstvu pravosuđa pojasnili su kako je antidiskriminacijski zakon u Finskoj na snazi od 2004. godine, no doživio je izmjene kojima je znatno unaprijeđen te je sada veoma obuhvatan, a takav izmijenjeni zakon stupio je na snagu 2015. godine. U Finskoj postoji Sustav za praćenje diskriminacije kao tijelo sastavljeno od velikog broja predstavnika raznih državnih i akademski institucija te organizacija civilnog društva (njih otprilike 40), a koje Ministarstvu pravosuđa dostavljaju podatke koji govore o prisutnosti diskriminacije u Finskoj. Na temelju tih podataka Ministarstvo pravosuđa izrađuje godišnje izvješće. Ova izvješća nisu usmjerena prema nikakvom posebnom donositelju odluka već služe kao podloga za kreiranje javnih politika i rade se ciklički i tematski. Do sada su teme izvješća pokrivale: 2010. godine – sport i rekreacija, 2011. godine – rad, 2012. godine – pristup pravdi i sigurnost, 2013. godine – socijalna sigurnost i zdravstvene usluge, 2014. godine – obrazovanje, 2015. godine – sloboda govora i mediji, 2016. godine – pristup pravdi i sigurnost, a za 2017. će izvješće biti ponovno na temu socijalne sigurnosti. Nadalje, u Finskoj postoji i pravobranitelj za nediskriminaciju koji je tijelo osnovano nakon stupanja na snagu antidiskriminacijskog zakona u 2015. godini, a koje je do tada djelovalo kao pravobranitelj za borbu protiv rasne diskriminacije. Osim ove institucije postoji i Pravobranitelj za jednakost koji se bavi rodnom ravnopravnošću. Neovisna su institucija sa zadaćom promicanja jednakosti i suzbijanja diskriminacije, a imaju i dvije dodatne uloge: nadgledanje postupaka udaljavanja stranaca iz Finske te su nacionalni izvjestitelj za suzbijanje trgovanja ljudima.
U Zagrebu je 26. travnja 2017. održana završna konferencija projekta „New methods for inclusion“, čiji je nositelj Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba uz partnere Baltic Regional Fund iz Latvije i CRRES Buzãu iz Rumunjske. Projekt, koji završava u svibnju ove godine, je financirala Agencija za mobilnost i projekte Europske unije unutar Erasmus+ programa, a trajao je ukupno 20 mjeseci. Tijekom konferencije predstavljen je priručnik „Learn how to communicate, learn how to include!“ koji je pisan na četiri jezika – hrvatskom, engleskom, rumunjskom i latvijskom.
Tijekom konferencije istaknuto je da su projektom unaprijeđene vještine rada s mladima, razvijene nove metode rada, povećan socijalni kapital osoba oštećena sluha te je ostvaren pomak u smanjenju predrasuda lokalne zajednice prema uključivanju osoba s invaliditetom u društvo. Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na konferenciji je sudjelovao zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.
Savez udruga za autizam Hrvatske od 5. do 7. svibnja 2017. po prvi je puta bio domaćin Redovne godišnje skupštine i Vijeća uprave Autism Europe (AE) na kojem je nazočilo oko 60 predstavnika članica organizacije AE iz cijele Europe i svijeta. Autism Europe je međunarodno udruženje čiji je glavni cilj unapređenje prava te poboljšanja kvalitete života osoba s autizmom i njihovim obiteljima sa sjedištem u Bruxellesu. Okuplja nacionalne saveze i organizacije koje djeluju u području autizma te broji preko 80 članica diljem svijeta. Susretu i razmjeni iskustva prisustvovala je zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom koja je istaknula osnovne značajke izostanka sustavne skrbi o osobama s poremećajima iz autističnog spektra svih dobnih uzrasta te višegodišnjim naporima pravobraniteljice oko uspostave sustava. Pravobraniteljica je ustvrdila detaljnu analizu stanja skrbi, položaja i problema osoba s autizmom te ih prikazala u svom posebnom izvješću koje je prihvaćeno od strane Hrvatskog sabora 2015. godine. Izvješće je zajedno s preporukama upućeno državnim tijelima koja su uz stručnu pomoć UNICEF-a i suradnju sva tri odgovorna ministarstva (Ministarstvo zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) 2016. godine završili izradu operativnog dokumenta – Nacionalni okvira za rani probir i dijagnostiku djece s poremećajem iz autističnog spektra propitujući razloge zbog kojih se isti još ne primjenjuje.
Od 13. do 15. rujna 2017. u organizaciji Tehničkog fakulteta Rijeka, Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta Zagreb i tvrtke E-glas te uz podršku brojnih partnera i sponzora održana je Međunarodna konferencija o asistivnoj tehnologiji (AT) te augmentativnoj i alternativnoj komunikaciji (AAC) u Zagrebu. Svoja klinička iskustva izložili su 32 govornika iz devet zemalja s naglaskom na uspostavljanje komunikacije s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Cilj konferencije je bio upoznati sudionike o važnosti i učinkovitosti ATAAC-a te potaknuti primjenjivanje iste kako bi se ostvarila komunikacija s osobama koje ne mogu uspostaviti verbalni kontakt ili imaju potrebu za nekom vrstom asistivne tehnologije. Konferenciji je prisustvovala i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, a odazvalo se 900 sudionika među kojima su mnogi stručnjaci iz područja socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja te drugih područja. Vodeći svjetski proizvođači asistivne tehnologije održali su radionice kroz koje su sudionici imali priliku isprobati proizvode poput opreme kontrolirane pogledom, edukacijske igračke, razne prekidače, alternativne kompjuterske opreme i drugo. Više možete pogledati na mrežnoj stranici http://www.ataac.eu/hr/