Okrugli stol Pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici

Uz pokroviteljstvo predsjednika Sabora pravobraniteljica za osobe s invaliditetom organizirala je okrugli stol kako bi upozorila na kršenje prava gotovo 7 000 osoba s invaliditetom koje žive segregirane u ustanovama. U središtu pozornosti na okruglom stolu bila su iskustva osoba koje su zahvaljujući dosadašnjem procesu deinstitucionlizacije ostvarile pravo na život u zajednici. Pred okupljenim predstavnicima ministarstava, medija i Savjeta pravobraniteljice za osobe s invaliditetom o svom iskustvu života u ustanovi i izlasku iz nje govorili su Ivica Duček, Tatjana Ilić, Roza Rajić i Ružica Vidaković iz Centra za pružanje usluga u zajednici Ja kao Ti iz Osijeka, Boris Prpić iz Doma Turnić iz Rijeke, Biserka Sambol iz Centra za rehabilitaciju Zagreb, Ante Badurina, djelatnik Centra za pružanje usluga u zajednici Ozalj te Nataša Kružić Stipaničić čija sestra živi u organiziranom stanovanju Centra za rehabilitaciju Stančić.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević podsjetila je da su najveći broj osoba koje smo u potpunosti isključili iz društva, njih 3 976 osobe s psihičkim teškoćama. Međutim u domovima danas živi i 600 djece s teškoćama u razvoju i 2 781 osoba s intelektualnim teškoćama, tjelesnim invaliditetom, ali i gluhe i slijepe osobe što znači da se pitanje osiguranja prava na život u zajednici ne tiče samo svih osoba s invaliditetom nego i građana Hrvatske jer postoji opravdana bojazan da će kada ima zatreba podrška i usluga u zajednici zbog posljedica invaliditeta biti isključeni iz društva.
Pravo na život u zajednici danas se ostvaruje kroz transformaciju ustanova u pružatelje usluga u zajednici i vraćanje osoba s invaliditetom u zajednicu, ali i razvojem socijalnih usluga u zajednici.
Ovim skupom željeli smo podržati i ubrzati taj proces kako bi što prije za što veći broj osoba s invaliditetom prestala njihova diskriminacija segregacijom u ustanove i ostvarilo se pravo na neovisan život u zajednici uz onu razinu podrške koja im je potrebna.
Svjesni izazova u procesu transformacije ustanova i ostvarivanja prava na život u zajednici cijenimo do sada uložene napore svih ključnih dionika. Međutim, ove procese moramo intenzivirati kroz aktivnosti k uspostavi mreže usluga podrške u zajednici kako bi se smanjio pritisak na obitelji i svim osobama koje su danas u riziku od institucionalizacije, kao i svim građanima kojima će trebati takve usluge omogućilo da žive u zajednici. Na to nas obvezuju strateški dokumenti iza kojih mora stajati sustav i svatko od dionika ne može ostati sam u ovoj zadaći.
Predsjednik Sabora podsjetio je kako je Hrvatski sabor kao najviše zakonodavno tijelo pokazao čvrsto opredjeljenje Sabora, ali i svih institucija i društva u cjelini, za ostvarivanjem svih temeljnih ljudskih prava osoba s invaliditetom ratificiranjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Time je Hrvatska je prepoznala da je sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu ograničeno, ne zbog njihovih ograničenja, već zbog raznih prepreka, bilo da su one društvene, pravne, okolišne, političke ili gospodarske.
Istaknuo je da je život u zajednici temeljno pravo svakog čovjeka. Životom u zajednici društvo daje priliku osobama s invaliditetom da se ostvare u potpunosti i da doprinesu našem sveukupnom razvoju.
Ministrica Nada Murganić ponovila je posvećenost Ministarstva za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu skrb nastavku procesa deinstitucionalizacije i istaknula kako je Ministarstvo svjesno da pravo na život u zajednici nije privilegija odabranih, dar ili rezultat samilosti već temeljno ljudsko pravo te da intenzivno poduzima korake za razvoj procesa deinstitucionalizacije, kao i prevencije institucionalizacije.
Da bi osiguralo nekretnine za korisnike uključene u program organiziranog stanovanja, Ministarstvo je uspostavilo suradnju s Ministarstvom državne imovine, pa domovi u ovom trenutku raspolažu sa 49 stambenih jedinica čiji je vlasnik država. Ministarstvo je za osiguranje dodatno potrebne infrastrukture u Europskom fondu za regionalni razvoj osiguralo 498 milijuna kuna, a za dodatno potrebne kadrove 264,7 milijuna kuna. Poziv za prijavu projekata objavljen je u ožujku 2017. i do sada su odobrena tri projekta domova za osobe s invaliditetom u iznosu od 33 milijuna kuna, a natječaj traje do kraja 2020. Ministarstvo je svjesno da proces deinstitucionalizacije nosi određene rizike i prepreke, no unatoč tome uslugu organiziranog stanovanja uz podršku trenutno koristi 951 osoba, u više od 250 stambenih jedinica.
Accessibility