Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podnijela je Godišnje izvješće o radu za 2016. godinu

izvjesce2016-1U 2016. godini pravobraniteljica za osobe s invaliditetom zaprimila je 1 394 podneska građana u  svrhu zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je u 2016. godini zabilježila i reagirala na razna događanja nepovoljna za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju: najavljeno smanjivanje proračunskih sredstava na pozicijama za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, teškoće u financiranju usluga koje osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju osiguravaju udruge, a koje i dalje nisu osigurane na sustavniji i održiviji način te teškoće u funkcioniranju sustava vještačenja koje su izazvale pritužbe na dugotrajnost i kvalitetu postupka vještačenja. Kao i prethodnih godina najveći broj pritužbi pravobraniteljici za osobe s invaliditetom bio je u područjima socijalne zaštite, rada i zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, pristupačnosti dobrima i uslugama, zdravstva i obrazovanja.

Osobito je teško kršenje prava djece s teškoćama u razvoju uslijed nepostojanja sustavnog osiguravanja rane intervencije u djetinjstvu. Iz gradova i općina kojima je pravobraniteljica ranijih godina uputila  preporuku da učine sve kako bi se stvorile mogućnosti da svako dijete s teškoćama u razvoju ostvari pravo na zdravlje, inkluzivno obrazovanje i rehabilitaciju na području na kojem živi i dalje zaprimamo pritužbe zbog nedostatne dijagnostike, nedostatka tretmana za dijete, nedostatka potrebnih stručnjaka rehabilitatora, logopeda, fizioterapeuta i dr. Prema podacima centara za socijalnu skrb u sjedištu županija, vidimo da je svega 40% djece s najtežim invaliditetom obuhvaćeno nekim uslugama u dobi od 0-7 godina života i to pretežno uslugama koje osiguravaju udruge. U 2016. godini nije bilo vidljivih pomaka u osiguranju potrebne podrške za osobe s autizmom.

Pritužbe osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju i dalje upućuju na njihovo isključivanje iz redovnog obrazovanja počevši od predškolskog odgoja i obrazovanja i zapošljavanja čime se započinje njihova cjeloživotna segregacija od ostatka društva. Često se upis djeteta s teškoća u razvoju u ustanovu predškolskog odgoja uvjetuje prethodnim osiguravanjem asistenta ili se navodi druga nespremnost ustanova za rad s djecom s teškoćama što sve predstavlja povredu prava djeteta na odgoj i obrazovanje u redovnoj sredini i njihovu diskriminaciju. Najveći broj pritužbi roditelja učenika s teškoćama u razvoju u području osnovnoškolskog obrazovanja odnosio se na podršku pomoćnika u nastavi. To odvraća pozornost s drugih nedostatka sustava osnovnoškolskog obrazovanja koji znatno otežavaju uključivanje djece s teškoćama: nedostatak edukacije nastavnog osoblja, nedostatak stručnih suradnika i stručnjaka drugih profila kao što su radnici za njegu, medicinsko osoblje, suradnici u nastavi i sl. Od 2 119 osnovnoškolskih objekata, samo 7% objekata je u potpunosti prilagođeno, a 26% objekata je djelomično prilagođeno.

U izvješću su prikazani i rezultati anketnog ispitivanja stotinu srednjih škola koje je provela pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Između ostalog, rezultati su pokazali da u 78 škola koje su dostavile odgovore nedostaje 55 stručnjaka rehabilitatora, a sve škole su uz to izrazile potrebu za edukacijom nastavnika.

Tijekom prethodne godine pravobraniteljica opaža izvjesnu stagnaciju u procesu deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom koje žive segregirane u ustanovama socijalne skrbi. Nema značajnijeg povećanja broja korisnika organiziranog stanovanja, a zbog nedostatka alternativnih oblika podrške neovisnom življenju prvenstveno centara za pružanje usluga u zajednici, osobe se i dalje smještava u ustanove. Tome pridonosi i nedovoljna pokrivenost uslugom osobne asistencije koja se i dalje osigurava samo projektno i samo 80 sati mjesečno. Osobni asistent je na taj način osiguran za 1153 osobe, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju 64 prevoditelja, a slijepe 23 videća pratitelja na područje cijele Hrvatske. Udomiteljstvo i smještaj u obiteljskim domovima za odrasle osobe s mentalnim oštećenjima ocjenjujemo najlošijim izborom, što je i zaključak provedenog istraživanja o poštivanju ljudskih prava u ovom obliku skrbi i obilazaka takvih ustanova čiji su rezultati prikazani u ovom izvješću. Pravobraniteljica nije primijetila napore na području promjene zastarjelog i neučinkovitog liječenja osoba s psihosocijalnim teškoćama i razvoj izvanbolničkih liječenja i rehabilitacije čak niti na razini strateškog opredjeljenja. Posebno zabrinjava neprijateljstvo i netrpeljivost na koje osobe s invaliditetom nailaze pri povratku u društvo iz kojeg su bili izdvojeni, a pogotovo kad se takvi stavovi utemeljeni na predrasudama i stereotipima prenose u medijskom prostoru što je pravobraniteljica zabilježila u ovom izvještajnom razdoblju.

Pritužbe osoba s invaliditetom u području socijalne zaštite odnosile su se na upite o mogućnostima ostvarivanja materijalnih prava na temelju invaliditeta i pitanje stambenog zbrinjavanja i podmirivanje troškova stanovanja. Tako brojčano najveći broj obraćanja pravobraniteljici odnosno jedna petina ukazuje na tešku životnu situaciju i ugroženost osnovnih egzistencijalnih potreba osoba s invaliditetom i njihovih obitelji  koja proizlazi iz siromaštva jer su često radno nesposobni ili se ne mogu zaposliti, bez prihoda su ili su oni tako niski da su nedovoljni za dostojanstven život. Osobna invalidnina iznosi samo 1 250 kuna i njezin iznos kao ni iznos ostalih socijalnih naknada nije se mijenjao u posljednjih devet godina. U području socijalne skrbi zabilježeno je i najviše povreda prava osoba s invaliditetom zajamčenih Ustavom, Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom ili zakonom. Preporuke pravobraniteljice da se ukine imovinski i prihodovni cenzus za ostvarivanje osobne invalidnine i da se to pravo prizna i osobama s teškim osjetilnim oštećenjima - slijepim, gluhim i gluho-slijepim osobama čije su naknade među najnižima u Europi nisu prihvaćene. Na ionako loše imovno stanje osoba s invaliditetom posebno se teško odražavaju ovršni postupci te je nužno poduzimati mjere radi ublažavanja njihovih negativnih učinaka.

Iako je svrha osobne invalidnine kao osnovne materijalne naknade s osnove invaliditeta kompenzacija povećanih troškova koji proizlaze iz invaliditeta, ona je i dalje vezana uz prihode osobe. Dok s jedne strane sustav zapošljavanja razvija mjere aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom, sustav socijalne skrbi tako uređenim odredbama ne podržava stjecanje niti najmanjeg prihoda od rada i izaziva pasivizaciju osoba s invaliditetom. To je uz višegodišnje zanemarivanje sustava profesionalne rehabilitacije  bio  jedan od razloga zbog kojeg je manje od 5 % osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi zaposleno. Međutim, 2016. je prva godina u kojoj je RH kroz osnovane centre za profesionalnu rehabilitaciju dobila važan segment profesionalne rehabilitacije  temeljene na  europskim standardima.  Pozitivni trendovi zabilježeni su zapošljavanju osoba s invaliditetom gdje je u 2016. godini došlo do porasta za 9,18 % u odnosu na isto razdoblje u 2015. godini, te do porasta za 34,21 % u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Zaposleno je 2.853 što je unatoč postotnom povećanju još uvijek malo s obzirom na više od

250 000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi od kojih posao aktivno traži samo njih 7.204 koliko ih je evidentirano na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Smatramo da su to rezultati donošenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i provedbenih propisa odnosno proširenja sustava kvota i osiguravanje poticaja za poslodavce. Znatan broj pritužbi odnosio se na uskratu prava prednosti pri čemu mnoge osobe nisu željele nikakvo postupanje i kad inspekcija utvrdi povredu prava u strahu od viktimizacije. Premalo se koristi sustav zamjenskih kvota, ali primjećujemo da su poslodavci sve više upoznati s načelom razumne prilagodbe i uvažavaju preporuku pravobraniteljice.

Pritužbe u području zdravlja u bitnome se odnose na dostupnost i kvalitetu pružanja zdravstvene njege u kući, fizikalne terapije i medicinske rehabilitacije te ukazuju na potrebu preispitivanje kriterija kako bi se povećao broj pružatelja usluga te njihova dostupnost, posebno u otočnim i ruralnim područjima, a sve s ciljem preveniranja višeg stupnja ugroze zdravlja osoba s invaliditetom. Značajan broj pritužbi odnosio se i na propise koje uređuju ostvarivanje prava na sanitetski prijevoz i prava na novčanu naknadu pratnje osobe s invaliditetom što ukazuje na potrebu revidiranja propisa rukovodeći se izborom najpovoljnijeg prava za pacijenta. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti Popisu ortopedskih pomagala kako bi na popisu bila ona svrhovita i kvalitetna pomagala koja bi odgovarala potrebama osoba s invaliditetom.

Pravobraniteljica je provela anketno ispitivanje pristupačnosti područnih ureda javnih tijela na koje su u najvećoj mjeri upućene osobe s invaliditetom. Poražavajuć je podatak da je iz zaprimljenih odgovora od 132 područna ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 114 područnih ureda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i 110 Centara za socijalnu skrb u potpunosti pristupačno njih samo 17 (mislimo na ulaz, sanitarni čvor i taktilne staze vodilje za osobe s oštećenjem vida). Još više zabrinjava činjenica da većina službi nema izrađene planove prilagođavanja prostora opravdavajući se ne imanjem ovlasti i nedostatkom financijskih sredstava, unatoč zakonskoj obvezi.

U izvješću smo prikazali statističke podatke o radu institucije, podatke koji se odnose na pritužbe, postupanja i aktivnosti pravobraniteljice, stavove, mišljenja, prijedloge propisa i preporuke koje su upućene raznim državnim tijelima, prijedloge za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom u pojedinim područjima te prikaz životnih situacija osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju zbog kojih su se obraćali pravobraniteljici. Uz prikaz rada Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ovo izvješće daje prikaz položaja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju i donosi podatke drugih institucija prikupljenih praćenjem provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kroz područja koja utječu na život osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji.

Sažetak Izvješća o radu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 20...

Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2016

Veličina fonta

Karta

Pravobraniteljica za 
osobe s invaliditetom


Savska cesta 41/3
10 000 Zagreb, Hrvatska
tel. : 01 6102 170
fax : 01 6177 901
e-mail: ured@posi.hr

Kada i kako se obratiti pravobraniteljici

ne mrznja