Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom održan sastanak na temu položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u Vladi RH

20161201 135320 002Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u Vladi RH održan je sastanak s predsjednikom Vlade g. Plenkovićem te ministrima/cama i državnim tajnicima/cama na temu položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Na sastanku su nazočili i predstavnici saveza osoba s invaliditetom, Ljubica Lukačić, saborska zastupnica te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Prava osoba s invaliditetom kao i prava ostalih građana Republike Hrvatske dio su nadležnosti svih vladinih resora i ministarstava pa je potrebno da se sva ministarstva aktivno uključe u kreiranje i provedbu politika za osobe s invaliditetom u svojoj nadležnosti. Marginalizacija osoba s invaliditetom i podupiranje njihove ovisnosti o drugima su skupi, kako za njihove obitelji, tako i društvo u cjelini. Osnaživanje osoba s invaliditetom kako bi mogle živjeti neovisno i doprinositi društvu socijalno je i ekonomski isplativo.

Svatko može steći invaliditet u nekom trenutku svoga života zbog bolesti, nesreće ili starosti.

Na sastanku su se predsjedniku i članovima Vlade obratili u uvodnom dijelu: Zorislav Bobuš, predsjednik, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske; Marica Mirić, koordinatorica projekata Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i predsjednica Saveza društva distrofičara Hrvatske; Manda Knežević, predsjednica, Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara; Vojin Perić, predsjednik, Hrvatski savez slijepih; Ljubica Lukačić, saborska zastupnica te Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

Pravobraniteljica je u svom izlaganju navela sljedeće:                 

„Uvažavajući tešku gospodarsku situaciju u kojoj se nalazimo, nužno je razmotriti što još možemo učiniti da ostvarimo cilj kojem svi težimo: stvaranje društva koje osigurava uključenost osoba s invaliditetom u hrvatsko društvo i stvarno prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske različitosti.

Podsjećam da smo usvajanjem i ratificiranjem konvencije o pravima osoba s invaliditetom priznali i prihvatili stajalište da sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu – bilo da je riječ o zapošljavanju, školovanju, odlasku liječniku ili kandidaturi na izborima –  nije ograničeno ili onemogućeno zbog oštećenja koje osoba ima, nego zbog različitih društvenih, pravnih, okolišnih, političkih i ekonomskih prepreka.

Stoga kada govorim o punom uključivanju u društvo, smatram da se osobe s invaliditetom mora  prihvatiti i poštivati kao ravnopravne sudionike, kao sastavni dio ekonomskog i društvenog poretka. Njihove potrebe nisu "posebne", već iste kao i potrebe drugih građana.  U svakodnevnom životu osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju ne smiju biti zbog svog oštećenja isključena iz redovnog obrazovanja, ne smije ih se nakon stjecanja kvalifikacija koje odgovaraju potrebama tržišta rada pasivizirati kao primatelje socijalnih naknada nego im se treba osigurati primjerena kompenzacijska naknada za povećane troškove koji proizlaze iz njihova invaliditeta i za osiguravanje podrške kako bi u punoj mjeri mogli ostvariti svoje preostale potencijale na otvorenom tržištu rada i omogućili im neovisan život u zajednici gdje žive, da invaliditet ne bude razlogom da se moraju izdvojiti iz svoje sredine i provesti ostatak života u ustanovi gdje se za njih nađe mjesta, često bez svojih osobnih stvari i živjeti životom koji diktira domski raspored.

U Hrvatskoj svjedočimo donošenju propisa, strategija i planova, koji promiču prava osoba s invaliditetom, velikoj mobilizacijskoj energiji i jačanju pokreta osoba s invaliditetom, te mnogim inicijativama s ciljem izjednačavanja mogućnosti. Međutim, potrebni su dodatni napori kako bi se na razini društvene svijesti dogodile strukturalne i održive promjene. Ovdje posebno naglašavam da je u izradi i donošenju Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom 2016.-2020. koju Vlada potvrđuje. To je dokument koji sadrži mjere, aktivnosti i rokove u najvažnijim područjima za položaj osoba s invaliditetom, stoga unatoč činjenici da je Strategija ex ante za povlačenje sredstava iz EU fondova upoznati smo da njezino donošenje kasni gotovo godinu dana i smatramo da je potrebno da ona bude najkvalitetnija i da se treba omogućiti da osobe s invaliditetom mogu dati još jedno konačno mišljenje prije nego što ista bude donesena pa makar se njezino donošenje prolongiralo do sredine siječnja. Bolje imati kvalitetan dokument nego ishitren koji će imati posljedicu loših lokalnih strategija, a time i neučinkovitost.

Temeljem Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, pravobraniteljica ima ovlasti i da predlaže donošenje i izmjene zakona i drugih propisa koji se odnose na prava i zaštitu osoba s invaliditetom. U izvršenju tog zadatka uočili smo da postoji nedovoljno poznavanja promjena koje je uvela Konvencija, a na čije smo se prihvaćanje obvezali. RH je ratifikacijom Konvencije preuzela obavezu uklanjanja prepreka koje oštećenje pretvaraju u invaliditet i osiguranja podrške osobama s invaliditetom kako bi mogle u najvećoj mogućoj mjeri realizirati svoje potencijale i ravnopravno sudjelovati u društvu.

Prilikom donošenja novih propisa potrebno je osigurati njihovu usklađenost s načelima ljudskih prava zajamčenih Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. U tu svrhu potrebno je razviti i dosljedno primjenjivati matricu s procjenama učinaka zakona na osobe s različitim vrstama invaliditeta te informirati/obučiti članove Vlade i zaposlenike u ministarstvima o njegovoj dosljednoj i sustavnoj primjeni. U tu svrhu ispred Vas se nalaze tekst preporuka UN Odbora za prava osoba s invaliditetom i CD sa svim materijalima od inicijalnog izvješća RH, civilnog društva, stručnjaka i međunarodnih organizacija te priručnik za donosioce odluka kako da bolje i lakše primjene Konvenciju u svom radu.

Zaključno: Smatram da jedini način na koji se osobama s invaliditetom može osigurati puno uživanje njihovih ljudskih prava je zajamčiti ta prava nacionalnim zakonodavstvom i podržavati ga dosljednim, odgovornim i koordiniranim djelovanjem svih ministarstava na poštivanju tih prava.

'Pomaganje' osobama s invaliditetom nije pitanje naše samilosti niti naše humanosti nego pitanje poštivanja njihovih ljudskih prava. Osobe s invaliditetom su nositelji prava, a država ima obavezu osigurati jednake mogućnosti i stvarnu ravnopravnost za sve svoje građane

Osobe s invaliditetom su, kao i svi ostali, glasači, porezni obveznici i građani. Oni očekuju Vašu podršku i na nju imaju potpuno pravo.“

 

Veličina fonta

Karta

Pravobraniteljica za 
osobe s invaliditetom


Savska cesta 41/3
10 000 Zagreb, Hrvatska
tel. : 01 6102 170
fax : 01 6177 901
e-mail: ured@posi.hr

Kada i kako se obratiti pravobraniteljici

ne mrznja