Okrugli stol HSUIR

hsuir-12-12Hrvatski savez udruga invalida rada (HSUIR) organizirao je dana 05. prosinca 2016. okrugli stol povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.

Cilj okruglog stola bio je približiti udrugama invalida rada i ostalim osobama s invaliditetom planove i programe rada: saborske zastupnice Ljubice Lukačić, Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Zavoda za unapređivanje zdravlja na radu.   

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada Josip Petrač pozdravio je u ime HSUIR-a sve nazočne, te istaknuo da je trenutno u Hrvatskoj 115.000 invalida rada, koji u okviru saveza i svojih udruga aktivno promiču svoje interese nastojeći u suradnji s nadležnim institucijama riješiti mnoga pitanja, a između ostalog i zakonski regulirati rad udruga od posebnog društvenog interesa i sustavno financiranje njihovih programa.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić osvrnula se na trenutno aktualnu situaciju sa nastavkom projekta osobnih asistenata, kao i na donošenje Zakona o osobnim asistentima. Također, i na prijedloge koji su se ticali porezne reforme.

Između ostalog, dotaknula se i pitanja donošenja  Zakona o inkluzivnom dodatku, donošenja Zakona o udrugama od posebnog društvenog interesa. Najavila je i da će se izmijeniti Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja, kao i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Ravnatelj Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu, Vitomir Begović osvrnuo se na problematiku osiguranja primjerenih uvjeta rada, odnos prema osobama s invaliditetom i umanjenom radnom sposobnošću, te zakonska rješenja i praksu. Zavod za unapređivanje zaštite na radu zalaže se za provedbu odgovarajućih aktivnosti radi očuvanja radne sposobnosti radnika kao i učinkovite mjere povratka na posao onih radnika kojima je smanjena radna sposobnost ili je nastupila invalidnost, ali prije svega, potrebna je rana edukacija već u sustavu obrazovanja kako bi se ozljede na radu svele na najmanju moguću mjeru, odnosno kako ih ne bi ni bilo naglasio je ravnatelj Begović.

Savjetnik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Fabijan Kraljević istaknuo je važnost suradnje Ureda sa savezima i udrugama te upoznao sve nazočne ukratko sa najvažnijim aktivnostima Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom kroz 2016. godinu  koji se ogledao između ostalog i u davanju mišljenja kao i u predlaganju izmjena i dopuna raznih propisa. Neki od navedenih su:

Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom 2016. - 2020. gdje su se primjedbe odnosile na samu koncepciju strategije koja je nepregledna (u obliku tablice), kao i na mnoštvo primjedbi na tekst prijedloga u svim   područjima, a najviše u područjima života u zajednici; odgoja i obrazovanja; zapošljavanja i rada; zdravstvene zaštite; mobilnosti i pristupačnosti; te drugim područjima.

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama predlagali smo za prelazak nadležnosti za donošenje Pravilnika o znaku pristupačnosti sa Ministarstva zdravlja na Ministarstvo unutarnjih poslova. Autoškola koja ima vozilo „B“ kategorije opremljeno za osposobljavanje osoba s invaliditetom u vlasništvu ili zakupu sada takvo vozilo ne smije biti starije od 7 godina, predložili smo da zbog smanjene eksploatacije takvih vozila za osobe s invaliditetom da ne smiju biti starija od 12 godina.

Vezano uz Zakon o cestama - povećati kontrole i novčane kazne vezano uz povredu     prava na „Smart karticu” i dr.

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući - niz prijedloga – trajanje rehabilitacije 21. dan (radni dan), udaljenost mjesta prebivališta od mjesta liječenja – podmirivanje troškova prijevoza, osiguravanje pratnje osobama s najtežim invaliditetom i dr.

Vezano uz Pravilnik o ortopedskim pomagalima dane su preporuke i prijedlozi za uvrštavanje određenih pomagala na popis; uklanjanje diskriminacijske odredbe koje osobe s oštećenjem vida i sluha u slučajevima kada nisu u redovnom obrazovanju ili zaposlene diskriminira jer ne mogu ostvariti prava na npr. baterije za slušni aparat ili povećalo za čitanje i dr. prijedlozi.

Osim prijedloga za izmjenu i dopunu zakonskih i pod zakonskih propisa dane su razne preporuke jedinicama lokalne samouprave te policijskim službenicima koje su se odnosile na veću kontrolu i novčano kažnjavanje radi nepropisnog parkiranja na označenim mjestima za osobe s invaliditetom npr. svim gradovima i općinama u određenoj županiji. Kao i preporuke za osiguravanje javnog prijevoza (kroz korištenje EU fondova), veće zapošljavanje osoba s invaliditetom, širenje usluga u zajednici, suradnja s lokalnim udrugama i izrada lokalne strategije, pristupačnost turističkih sadržaja i usluga i dr.

Osim tijelima lokalne i područne samouprave preporuke su upućivane i svim ministarstvima koja u svojim proračunima imaju stavke kojima se osiguravaju određena financijska prava osobama s invaliditetom. Preporuke su se odnosile na zadržavanje dosadašnjeg standarda te ukoliko je moguće za omogućavanjem povećavanja iznosa izdvajanja za osobe s invaliditetom naročito za izdvajanja iz područja socijalne skrbi.

Dan je osvrt i na trenutno stanje u području vještačenja, na uočene nedostatke i načine poboljšavanja samog sustava vještačenja koje je sada zajedničko u postupku ostvarivanja prava iz raznih sustava. Uočena je potreba usklađivanja Uredbe o metodologijama vještačenja i postojećih propisa, te potreba za izmjenom i dopunom postojećeg Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja.

Naglašeni su prijedlozi koji su upućeni u fazi izmjena poreznih zakona.

Istaknuta je i međunarodna aktivnost ureda koja se sastoji u održanim raznim međunarodnim sastancima i skupovima, npr. u mreži Equinet i u suradnji sa zemljama jugoistočne Europe na suzbijanju diskriminacije, stručne radionice s OESS – om na temu suzbijanja neprijateljstva prema osoba s invaliditetom i dr.

 

Zalaganje Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i nadalje će biti osnaživanje osoba s invaliditetom kako bi mogle živjeti neovisno i pridonositi društvu socijalno i ekonomski isplativo, a one koje su u invalidskoj mirovini živjeti dostojanstveno, u čemu nam je važna suradnja sa svim udrugama i savezima jer jedino zajedno svi skupa možemo učiniti jedan korak više zaključio je savjetnik pravobraniteljice Kraljević. 

   

Susret Pravobraniteljice s udrugama Splitsko-dalmatinske županije

za udrugePravobraniteljica za osobe s invaliditetom zajedno sa suradnicama, prilikom dvodnevnog boravka u Splitu, susrela se sa udrugama osoba s invaliditetom na području Splitsko dalmatinske županije. U dvosatnom sastanku Pravobraniteljica je održala predavanje o aktivnostima Ureda na području promicanja i zaštite osoba s invaliditetom. Aktivnosti su se odnosile na predstavljanje rada na predlaganju zakonskih prijedloga i to na području socijalne skrbi, zdravstva, mirovinskog osiguranja, zapošljavanja, cestovnog prometa zatim održavanja seminara, edukacija i skupova. U daljnjoj raspravi predstavnici udruga su posebnu zabrinutost iskazivali vezano za područje prometa i prava na znak pristupačnosti, te nepropisno parkiranje. Upućivana su pitanja i prijedlozi za izmjene i dopune zakonodavstva, a posebno donošenja nove Nacionalne strategije. U isto vrijeme, savjetnice pravobraniteljice Natalija Krajnović i Andreja Makar održale su individualna savjetovanja u konkretnim situacijama, vezano uz područja zapošljavanja i socijalne skrbi.

   

Priopćenje pravobraniteljice za osobe s invaliditetom povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom: Osobe s invaliditetom očekuju stvarnu ravnopravnost kroz osiguravanje podrške

Osobe s invaliditetom puno očekuju od nove Vlade. Uz deklarativnu opredijeljenost za poštovanje prava osoba s invaliditetom očekuju ulaganja koja će omogućiti pokazivanje njihovog punog ljudskog potencijala. Osim što predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava i diskriminaciju, marginalizacija osoba s invaliditetom i podupiranje njihove ovisnosti o drugima su skupi, kako za njihove obitelji, tako i društvo u cjelini. Osnaživanje osoba s invaliditetom kako bi mogle živjeti neovisno i doprinositi društvu socijalno je i ekonomski isplativo.

Ovo je godina u kojoj obilježavamo 10 godina od donošenja UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Njezinim ratificiranjem država je prihvatila stajalište da sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu – bilo da je riječ o zapošljavanju, školovanju, odlasku liječniku ili kandidaturi na izborima –  nije ograničeno ili onemogućeno zbog oštećenja koje osoba ima, nego zbog različitih društvenih, pravnih, okolišnih, političkih i ekonomskih prepreka. Time se Vlada ujedno obvezala da će ulagati sredstva u uklanjanje tih prepreka i osiguravanje potrebne podrške. Osobe s invaliditetom jasno su Vladi istaknuli goruće probleme koje je potrebno prioritetno rješavati: osiguranje usluga rane intervencije u djetinjstvu, unaprjeđenje rada tijela za vještačenje, sustavno osiguravanje osobne asistencije, sustavno osiguranje financiranja udruga i saveza osoba s invaliditetom te podrške za neovisni život u zajednici i izvanbolničko liječenje osoba s mentalnim teškoćama.

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom pravobraniteljica upozorava da pritužbe osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju i dalje upućuju na njihovo isključivanje iz redovnog obrazovanja i zapošljavanja. Iako je porasla svijest o tome da život u ustanovama znači segregaciju osoba s invaliditetom i da  ga treba napustiti potrebno je uložiti više napora u osiguravanje podrške u zajednici. Posebno zabrinjava neprijateljstvo i netrpeljivost na koje osobe s invaliditetom nailaze pri povratku u društvo iz kojeg su bili izdvojeni, a pogotovo kad se takvi stavovi utemeljeni na predrasudama i stereotipima prenose u medijskom prostoru.

Osiguravanje podrške osobama s invaliditetom nije pitanje naše samilosti niti naše humanosti nego pitanje poštivanja njihovih ljudskih prava i vrijednosti ljudske različitosti. Osobe s invaliditetom su nositelji prava, a država ima obavezu osigurati jednake mogućnosti i stvarnu ravnopravnost za sve svoje građane.  

   

Čija je moja imovina?

cija je moja imovina02. prosinca 2016. Udruga za samozastupanje organizirala je 6. konferenciju na temu Čija je moja imovina?. Na konferenciji su sudjelovali samozastupnici iz 15 udruga i grupa samozastupnika koje djeluju na lokalnoj razini širom Hrvatske. Također su sudjelovali i samozastupnici iz 6 ustanova socijalne skrbi koje se bave pružanjem usluga i skrbi osobama s invaliditetom, kao i brojni stručnjaci, predstavnici akademske zajednice i civilnog društva. U uvodnom djelu Konferencije nazočnima su se obratili Tomislav Ivašković, predsjednik Udruge, Marija Pletikosa, državna tajnica Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike te Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Tom prilikom pravobraniteljica je pohvalila rad Udruge te naglasila važnost implementacije i poštivanja prava sukladno čl. 12 Jednakost pred zakonom te čl. 19 Neovisno življenje i uključenost u zajednicu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

U panelu Skrbništvo i zaštita imovine osobe pod skrbništvom ispred Ureda pravobraniteljice izlagala je Sunčica Pivčević Grbavac, savjetnica pravobraniteljice. 

   

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom održan sastanak na temu položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u Vladi RH

20161201 135320 002Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u Vladi RH održan je sastanak s predsjednikom Vlade g. Plenkovićem te ministrima/cama i državnim tajnicima/cama na temu položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Na sastanku su nazočili i predstavnici saveza osoba s invaliditetom, Ljubica Lukačić, saborska zastupnica te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Prava osoba s invaliditetom kao i prava ostalih građana Republike Hrvatske dio su nadležnosti svih vladinih resora i ministarstava pa je potrebno da se sva ministarstva aktivno uključe u kreiranje i provedbu politika za osobe s invaliditetom u svojoj nadležnosti. Marginalizacija osoba s invaliditetom i podupiranje njihove ovisnosti o drugima su skupi, kako za njihove obitelji, tako i društvo u cjelini. Osnaživanje osoba s invaliditetom kako bi mogle živjeti neovisno i doprinositi društvu socijalno je i ekonomski isplativo.

Svatko može steći invaliditet u nekom trenutku svoga života zbog bolesti, nesreće ili starosti.

Na sastanku su se predsjedniku i članovima Vlade obratili u uvodnom dijelu: Zorislav Bobuš, predsjednik, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske; Marica Mirić, koordinatorica projekata Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i predsjednica Saveza društva distrofičara Hrvatske; Manda Knežević, predsjednica, Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara; Vojin Perić, predsjednik, Hrvatski savez slijepih; Ljubica Lukačić, saborska zastupnica te Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

Opširnije: Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom održan sastanak na temu položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u Vladi RH

   

Stranica 8 od 122

Veličina fonta

Karta

Pravobraniteljica za 
osobe s invaliditetom


Savska cesta 41/3
10 000 Zagreb, Hrvatska
tel. : 01 6102 170
fax : 01 6177 901
e-mail: ured@posi.hr

ne mrznja



















Obavijesti

Izjava pravobraniteljice HRT-u vezano uz zapošljavanje osoba s invaliditetom NOVO!

Odluka o obustavi oglasa za prijam u državnu službu NOVO!

Novčana potpora za podmirenje dijela troškova prijevoza za studente s invaliditetom NOVO!

Ostvarivanje prava na status njegovatelja NOVO!

Stomatološka zaštita osoba s invaliditetom NOVO!

Prioritetni prijedlozi izmjena i dopuna propisa i preporuka upućeni Vladi RH

POSI u medijima

Preporuke i prijedlozi izmjena propisa

Kosine „Slopey“

Znak pristupačnosti i „Smart kartica“ – osnovne informacije

Ostvarivanje prava djece i obitelji suočenim s malignim bolestima 

Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom upućene Vladi RH - na HRV jeziku 

Brošura „Povjerenje i sigurnost“

Prava i povlastice s osnove invaliditeta u europskim zemljama: međusobno priznavanje i prenosivost povlastica

 

Hrvatska se treba usmjeriti na novi kurikulum obrazovanja, kako bi SVA djeca u Hrvatskoj  dobila kvalitetnije obrazovanje. Argumentacija državnog tajnika gospodina Glunčića za loše postignuće naših učenika na PISA-inim testovima, osim što je uvredljivo, zabrinjava upravo zato što se relativizira odgovornost sad već zastarjelog sustava koji vapi za reformom, o čemu su i struka i građani ove zemlje nepodijeljenog stava. Takvom se izjavom odgovornost za neuspjeh sustava prebacuje na djecu, koja su u stvari njegove žrtve.

Učenici s teškoćama u razvoju trebaju biti dio općeg obrazovnog sustava koji će i njima i svoj drugoj djeci omogućiti kvalitetnije učenje i bolje ishode učenja. Stav koji je iskazan u izjavi g. Glunčića,  dovodi u pitanje njegovu usmjerenost na promjene, čime se svakako dovodi u pitanje i opravdanost njegove pozicije.