Indikatori dobrobiti djece

indikator djece20. travnja 2017. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku predstavilo je dokument "Indikatori dobrobiti djece". Radi se o operativnom dokumentu koji detektira slabosti sadašnjeg sustava društvene brige o djece, ali daje smjernice i predstavlja dobro polazište za definiranje javnih politika i konkretnih mjera zaštite djece i  stvaranje  povoljnih uvjeta za zdrav rast i razvoj. Uz stručnjake iz RH te predstavnike UNICEF-a, u definiranju indikatora dobrobiti za djecu s teškoćama u razvoju sudjelovala je Mira Pekeč Knežević, zamjenica pravobraniteljice koja je nazočila predstavljanju dokumenta te se obratila uzvanicima u raspravi.

   

Promocija "Pro bono" Pravne klinike

promocija pro bonoU organizaciji Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održano je predstavljanje biltena „Pro bono“. Tom prilikom prof. dr. sc. Alan Uzelac, voditelj Pravne klinike u Zagrebu, održao je predavanje pod nazivom: „Kriza sustava besplatne pravne pomoći?“ te je potaknuta rasprava na tu temu. Na događanju je nazočio Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. „Pro bono“ izdaje jedinica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja pruža besplatnu pravnu pomoć građanima, a s čijim kliničarima-studentima surađuje Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u proteklih dvije godine. Više o časopisima se nalazi u digitalnoj on line verziji:
http://www.pravo.unizg.hr/izdavacka_djelatnost/casopisi_pravnog_fakulteta/pro_bono

   

Pružanje usluge tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika za gluhe i nagluhe osobe

Savez gluhihDana 12. travnja 2017. godine Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba je uvodno predstavio projekt ˝Pružanje usluge tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika za gluhe i nagluhe osobe˝. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa: Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020 i trajat će 2 godine. Obuhvaća 60  korisnika u dobi od 18-65 godina s oštećenjem sluha većim od 50% prema Fowleru kojima će3 tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika za gluhe i nagluhe osobe pružati kontinuiranu podršku.Cilj je podrška i pomoć u prevladavanju svakodnevnih barijera i što potpunije uključivanje u društvo gluhih i nagluhih osoba, a jedna od pretpostavki za to je i kvalitetna usluga i podrška tumača/prevoditelja.Sve veća prisutnost gluhih osoba u različitim životnim aktivnostima i društvenim događanjima uz podršku tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika pokazatelj je potrebe za zapošljavanjem i većeg broja tumača/prevoditelja. Na predstavljanju je nazočila Natalija Krajnović, savjetnica pravobraniteljice.

   

Svečanost zatvaranja Twinning projekta: Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja“

twinningPravobraniteljica je sudjelovala na svečanom zatvaranju Twinning projekta „Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja“ koji se provodio od travnja 2016.g. u suradnji sa nizozemskim partnerima Trimbos Institut. Manifestacija je održana 10.travnja 2017.g. u prostorijama Ministarstva zdravlja.
Prilikom obraćanja Pravobraniteljica je pohvalila ciljeve određene projektom koji su u skladu sa odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Ujedno je istaknula potrebu rane intervencije budući da je vrlo važnopristupiti liječenju već prilikom prvih simptoma, bilo u dječjoj ili odrasloj dobi. Osim mentalnog oštećenja potrebno je prepoznati i eventualno postojanje i dodatnog oštećenja (autizam, intelektualno oštećenje) koje također, treba stručni pristup i može otežavati liječenje. Stoga je već prilikom rane intervencije potrebno imati multidisciplinarni pristup kako bi se na vrijeme uočili svi razvojni problemi. Kako bi se smanjile učestale hospitalizacije, potrebno je razvijati izvaninstitucionalne oblike skrbi kako bi osobe s mentalnim oštećenjima i nakon izlaska iz bolnice imale adekvatnu podršku u svom okruženju (više:https://zdravlje.gov.hr/vijesti/svaka-osoba-treba-zivjeti-u-zajednici/2876).

   

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podnijela je Godišnje izvješće o radu za 2016. godinu

izvjesce2016-1U 2016. godini pravobraniteljica za osobe s invaliditetom zaprimila je 1 394 podneska građana u  svrhu zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je u 2016. godini zabilježila i reagirala na razna događanja nepovoljna za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju: najavljeno smanjivanje proračunskih sredstava na pozicijama za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, teškoće u financiranju usluga koje osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju osiguravaju udruge, a koje i dalje nisu osigurane na sustavniji i održiviji način te teškoće u funkcioniranju sustava vještačenja koje su izazvale pritužbe na dugotrajnost i kvalitetu postupka vještačenja. Kao i prethodnih godina najveći broj pritužbi pravobraniteljici za osobe s invaliditetom bio je u područjima socijalne zaštite, rada i zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, pristupačnosti dobrima i uslugama, zdravstva i obrazovanja.

Opširnije: Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podnijela je Godišnje izvješće o radu za 2016. godinu

   

Stranica 5 od 127

Veličina fonta

Karta

Pravobraniteljica za 
osobe s invaliditetom


Savska cesta 41/3
10 000 Zagreb, Hrvatska
tel. : 01 6102 170
fax : 01 6177 901
e-mail: ured@posi.hr

ne mrznja



















Obavijesti

Preporuke i prijedlozi izmjena propisa

POSI u medijima

Stomatološka zaštita osoba s invaliditetom

Kosine „Slopey“

Znak pristupačnosti i „Smart kartica“ – osnovne informacije

Ostvarivanje prava djece i obitelji suočenim s malignim bolestima 

Brošura „Povjerenje i sigurnost“

Prava i povlastice s osnove invaliditeta u europskim zemljama: međusobno priznavanje i prenosivost povlastica

 

Hrvatska se treba usmjeriti na novi kurikulum obrazovanja, kako bi SVA djeca u Hrvatskoj  dobila kvalitetnije obrazovanje. Argumentacija državnog tajnika gospodina Glunčića za loše postignuće naših učenika na PISA-inim testovima, osim što je uvredljivo, zabrinjava upravo zato što se relativizira odgovornost sad već zastarjelog sustava koji vapi za reformom, o čemu su i struka i građani ove zemlje nepodijeljenog stava. Takvom se izjavom odgovornost za neuspjeh sustava prebacuje na djecu, koja su u stvari njegove žrtve.

Učenici s teškoćama u razvoju trebaju biti dio općeg obrazovnog sustava koji će i njima i svoj drugoj djeci omogućiti kvalitetnije učenje i bolje ishode učenja. Stav koji je iskazan u izjavi g. Glunčića,  dovodi u pitanje njegovu usmjerenost na promjene, čime se svakako dovodi u pitanje i opravdanost njegove pozicije.