How do we tackle Ageisam and Age Discrimination against Older People

U organizaciji Equineta-Europske mreže tijela za promicanje jednakosti, održan je u Berlinu, 27. – 28.lipnja 2019. seminar na temu starenja i diskriminacije s osnova dobi. Na seminaru su prisustvovali predstavnici neovisnih tijela koja se bave pitanjima jednakosti i nediskriminacije te neprofitne organizacije koje štite prava i interese starijih osoba. Istaknuto je kako diskriminacija s osnova dobi predstavlja ozbiljan problem jer marginalizira i isključuje iz svih sfera života jedan dio populacije samo zato što su navršili određenu kronološku dob.

Kao problematično područje istaknuto je zapošljavanje. Prema podacima Eurobarometra 2015., osobe starije od 55 godina suočavaju se sa preprekama u zapošljavanju te je u većoj mjeri za očekivati da će im dob biti otegotna okolnost u zapošljavanju, neovisno o kompetencijama. Iako se Direktivom 2000/78/EC zabranjuje diskriminacija u zapošljavanju s osnova dobi, a isto je vidljivo i iz ostalih međunarodnih dokumenata, ista je uveliko prisutna, ali se o njoj dovoljno ne govori. Ovoj diskriminacijskoj osnovi se u praksi ne pridaje dovoljna pažnja kao ostalim diskriminacijskim osnovama te se ista percipira kao „manje ozbiljna te nevidljiva“ osnova.

Tijekom rasprave postavilo se pitanje definicije „ageizma“ te je predstavljena definicija koju definira starenje kao: „način na koji razmišljamo, osjećamo i djelujemo s obzirom na dob i starenje“, međutim, sudionici su se suglasili kako je ista preširoka te je potrebno da se istu konkretizira. Ujedno je istaknuta problematika samog termina „ageizam“ koji se teško prevodi u primjerice, njemački jezik. Postavilo se pitanje dobne granice, kada se osoba smatra „starom“ (primjerice, sa 65 godina, 70 godina), odnosno pokazuje li praksa u zapošljavanju već teže zapošljavanje osoba iznad 40-te godine života-je li to dob kada počinje „starenje“? Postavilo se pitanje potrebe donošenja Konvencije o starijim osobama.

U društvu je prisutno stereotipno razmišljanje o samoj činjenici veće kronološke dobi i starenja za koju se pogrešno vežu termini „pasivnost“, „nemogućnost“, „nesposobnost“. Naime, ukoliko starija osoba navrši određenu kronološku dob, to ne znači automatski da ne može voditi aktivni život u skladu sa svojim mogućnostima i željama. U onim slučajevima kada je starija osoba narušenog zdravstvenog stanja ili ima invaliditet potrebno joj je pružiti primjerenu podršku i omogućiti uključivanje u društvo u skladu sa željama.

Osim zapošljavanja, kao druga problematična područja istaknuta su područja pristupa dobrima i uslugama, zatim područje zdravlja i dugotrajne skrbi.Zaključeno je kako je opisanom problemu potrebno konkretnije pristupiti, podizanjem svijesti o mogućnostima i potrebama starijih osoba, potrebno je raditi na otklanjanju generaliziranja i promicanja individualnog pristupa svakoj starijoj osobi. Naglašeno je kako je potrebno oformiti i ojačati neprofitne organizacije koje se bave zaštitom prava i interesa starijih osoba kako bi iste mogle u izravnom radu upoznati se sa aktualnim problemima te biti spona sa tijelima koja se bave jednakošću. Ujedno je potrebno poštovati slobodu izbora i želje starije osobe upogledu načina života i sudjelovanja u aktivnostima.

IzUreda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom seminaru je prisustvovala savjetnica pravobraniteljice Andreja Makar.

Prilagodba